Komentar dana Nenada Čakića

Ovo će po svemu biti drugačiji parlamentarni izbori od dosadašnjih

0
Ovo će po svemu biti drugačiji parlamentarni izbori od dosadašnjih

Premijer Andrej Plenković najavio je raspuštanje Hrvatskog sabora najkasnije do 22. ožujka, te da će se izbori za Hrvatski sabor održati prije izbora za Europski parlament, koji se održavaju od 6. do 9. lipnja.

Točan datum izbora odredit će predsjednik Zoran Milanović, koji ih po zakonu mora raspisati najmanje 30, a najviše 60 dana od raspuštanja Sabora. Raspusti li se Sabor 15. ožujka, najranija nedjelja za izbore je 21. travnja, a najkasnija 12. svibnja. Raspusti li se pak 22. ožujka, izbori za Sabor održat će se najranije 28. travnja, a najkasnije 19. svibnja.

 

Ovo će biti najneobičniji i po svemu drugačiji parlamentarni izbori od do sada održanih u samostalnoj Hrvatskoj.

Ovo je treći put da vladajuća stranka HDZ pokušava dobiti izbore po treći put za redom. Prvi (2000. godine) i drugi (2011.) godine to im nije uspjelo. Za razliku od prva dva pokušaja ovo je prvi put da HDZ u borbu za treći mandat ide s istim liderom (Andrej Plenković) koji ga je vodio u prva dva mandata. Prvi lider (Franjo Tuđman) im jer umro ne dočekavši treći mandat (tada je na snazi još bio polupredsjednički sustav pa je predsjednik, a ne premijer bio formalni šef države), a drugi (Ivo Sanader) najprije je podnio ostavku, potom je izbačen iz stranke, a na kraju i uhićen, što je kasnije bio najveći razlog poraza na izborima.

Iako HDZ prvi put u povijesti po treći mandat ide s istim predsjednikom, jer nije ni umro, a niti je uhićen, to će pokušati s bremenom najkorumpiranije Vlade u povijesti Hrvatske. Naime, izbore 2000. godine HDZ je izgubio, među ostalim, zbog toga što je ostao bez dotadašnjeg karizmatičnog vođe i zbog slučajeva korupcije i brojnih nepravdi u privatizaciji. Međutim u svim tim merifetlucima iz 90-ih godina sudjelovali su nižerangirani članovi HDZ-a. Ministri Valentićeve i Matešine vlade uglavnom nisu bili umiješani u velike korupcijske afere.

U Sanaderovoj Vladi vrh korupcije bio je on sam, a optuženo (i osuđeno) je bilo i nekoliko ministara (Damir Polančec, Petar Čobanković i Berislav Rončević).

Međutim, niti jedna Vlada u povijesti samostalne Hrvatske nije imala toliko ministara optuženih za korupciju (Darko Horvat, Lovro Kuščević, Tomislav Tolušić i Gabrijela Žalac) ili smijenjenih zbog raznih afera (Martina Dalić, Milan Kujundžić, Pavo Barišić, Damir Krstičević, Tomislav Čorić, Mario Banožić i Davor Filipović) koliko Plenkovićeva.

Nadalje, još se nikada u povijesti nije dogodilo da oporba pokušava smijeniti HDZ bez jasno profiliranog lidera. Zapravo, oporba ima lidera, to je predsjednik države Zoran Milanović, ali on ne može sudjelovati na izborima. Prvi put kada se rušio HDZ lider oporbe bio je Ivica Račan, drugi put to je bio Zoran Milanović.

Zanimljivo je da sada ni neke jake oporbene stranke nemaju stranačkog lidera. Možemo! čak nema ni formalnog predsjednika, već stranku vode dva jednakopravna koordinatora (Tomislav Tomašević i Sandra Benčić), a predsjednik Mosta je neprimjetni Božo Petrov, dok im lidera treba tražiti negdje između Nikole Grmoje i Nine Raspudića.

U sličnom problemu je bio i IDS nakon izbora Dalibora Pausa za predsjednika, ali posljednjih mjeseci Paus se nametnuo kao pravi stranački lider.

Ovo će biti i prvi izbori na kojima se vladajućem HDZ-u suprotstavljaju podjednako jake stranke i s lijeve (SDP i Možemo) i desne strane (Most i Domovinski pokret) političkog spektra. Dakle, ovo će biti prvi izbori u povijesti u kojima oporba ne može nastupiti ujedinjena ili bolje reći, ovo su prvi izbori u kojima lijevo-centristička oporba nije jedina ozbiljna oporba HDZ-u. (Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL)

Autor

Nenad Čakić

Nenad Čakić

nenad@istarski.hr

Istarski Forum

Za komentiranje potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa