energetska samodostatnost

Ovo su tri zone u Istri u kojima će se graditi pučinske vjetroelektrane

0
Ilustracija (Foto: Pixabay)
Ilustracija (Foto: Pixabay)

U Hrvatskoj još ne postoje projekti pučinskih (odobalnih ili offshore) vjetroelektrana – poznato je tek da Ina uz europsku potporu radi na jednoj studiji izvodljivosti za sjeverni Jadran koja bi trebala biti gotova 2025. godine –  no Istarska županija i Istarska regionalna energetska agencija IRENA nedavno su krenule u izradu smjernica za razvoj takvih vjetroelektrana te za ožujak najavljuju da će biti održana i prva javna rasprava, piše Forbes Hrvatska.

 

Naravno, jedna od najzanimljivijih točaka je – gdje bi se točno mogli postavljati golemi vjetroagregati, čiji su stupovi obično visoki 100 metara, a mogu biti i viši.

Prema onome što su odgovorili na pitanja Forbesa Hrvatska, na radionicama za pripremu smjernica održanima u veljači predstavljene su tri potencijalne zone za pučinske vjetroelektrane, pojedinačnog obuhvata od 200 četvornih kilometara.

„Dvije od navedenih zona nalaze se u isključivom gospodarskom pojasu zapadno i jugozapadno od istarskog poluotoka, dok se treća nalazi južno unutar teritorijalnog mora pod nadležnošću Skupštine Istarske županije“, kaže Doris Pajković iz IRENA-e.  

Te su zone, napominje, detektirane primarno s obzirom na brzinu i gustoću vjetra te batimetrijskih karakteristika (one se odnose na morsko dno, op.a.), a izostavljena su područja međunarodnih pomorskih koridora, postojećih koncesijskih područja za eksploataciju ugljikovodika, zaštićena morska područja te područja Nature 2000.

„Pri definiranju potencijalnih zona interesa uzeta je u obzir i mogućnost spajanja na elektroenergetsku mrežu. Druga ograničenja, prepreke i prilike predmet su radionica“, poručuju iz IRENA-e. Napominju i da cilj pučinske vjetroelektrane „nije maksimiziranje proizvodnje električne energije, već maksimiziranje zbroja proizvodnih učinaka svih relevantnih gospodarskih sektora uz poboljšanje stanja morskog ekosustava“.

Inu u svojim odgovorima nisu spominjali, ali su naveli da se smjernice izrađuju u sklopu COOPwind inicijative, za čije je provođenje osigurano financiranje Fonda za bilateralne odnose EGP i Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje 2014. – 2021. godine.

Andro Bačan, istraživač u Energetskom institutu Hrvoje Požar koji kao stručnjak sudjeluje u izradi smjernica, također napominje da još nije definirana precizna lokacija vjetroelektrane te da se načelno radi o kapacitetu od oko 500 megavata.

„Predložena je lokacija 50-ak kilometara južnije od rta Kamenjak, ali točnu lokaciju će trebati odabrati na temelju multikriterijske analize, u sklopu izrade prostornih planova (Istarska županija i Isključivi gospodarski pojas). To je svakako posebno zahtjevan zadatak koji se mora temeljiti na nizu ulaznih podataka, posebice oko stanja okoliša“, odgovorio je Bačan.

Na pitanje o samoj vjetroelektrani i turbinama, odgovara da će se to draftirati u daljnjim fazama razvoja projekta, pa je sada teško reći nešto konkretno o načinu izrade i visini stupa, ali navodi primjer vjetroagregata Siemens Gamesa SG14-236 snage 14 megavata koji ima promjer rotora od 236 metara. “Dok dođe do gradnje, ja bih očekivao i veće strojeve, kako dimenzija tako posljedično i nazivne snage”, kaže Bačan.

Napominje da u ovom trenutku, budući da se ne zna tehničko rješenje i nema detaljnih ulaznih podataka, “nije moguće jednoznačno kvantificirati utjecaje na okoliš i prirodu. Za procjenu tih utjecaja, posebice na području sjevernog Jadrana, bit će potrebno provesti veći broj ciljanih istraživanja“.

Što se tiče ekonomskih benefita, smatra da oni mogu biti višestruki, posebice ako se na vrijeme uključi domaća industrija. Dodaje da bi paralelno s tim projektom trebalo ići i pojačanje prijenosne mreže, odnosno povezivanje Istre 400 kilovoltnim dalekovodom s ostatkom Hrvatske, a taj je zahvat naveden u desetogodišnjem planu Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS).

U agenciji IRENA objašnjavaju da su inicijalnu procjenu potencijala plave energije, u koju spada i energija vjetra na moru, na području Istarske županije proveli kroz projekt MAESTRALE koji je započet još 2016. godine.

„Detektirani potencijali u odnosu na dostupnu tehnologiju tada nisu ukazivali na ekonomsku opravdanost takvih projekata, no razvoj tehnologije i očekivana tržišna kretanja ukazuju da trošak proizvodnje električne energije posredstvom pučinskih elektrana lociranih u potencijalnim zonama interesa u Istarskoj županiji postaje konkurentan“, kazala je Pajković.
Spominje pritom da se zatvaranje TE Plomin 2 najavljuje za 2033. godinu, pa se stoga kao zamjena za električnu energiju iz ugljena predviđaju solarna energija i energija iz vjetra s ciljnim instalacijskim kapacitetom od 400 i 500 megavata.     

Više pročitajte ovdje.

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa