Tko stavi ručnik na betoniranu plažu, može očekivati fizički obračun s domaćinima!

Mediteran kakav je nekad bio. Pusta floskula. Vjerojatno najdevastiraniji dio istarske obale jest kod Umaga. Ovih su dana iz Grada svim redakcijama poslali video i priopćenje u kojem upozoravaju na okupaciju Istre - uzurpaciju, devastaciju i privatizaciju pomorskog dobra. Ekipa HRT-a uputila se stoga u Umag da sazna tko to uzurpira i devastira obalu te koliko uopće traje ovaj problem? Domaćin ih je dočekao na rivi.

- Na području Grada Umaga imamo oko 8 kilometara obale koja apsolutno nije dostupna građanima niti turistima, ona je devastirana, okupirana i jedini način je da se to riješi bio vapaj prema onima koji to mogu riješiti. Ovo naše priopćenje je jedno od vapaja. Koje su institucije zakazale? Ako se radi o građevini, tada je građevinska inspekcija, ako se radi o zaštiti okoliša, tada je nadležna inspekcija određenog ministarstva, tu je i pomorska inspekcija, a i rudarska inspekcija u određenim dijelovima jer se radi o pomorskom dobru koje je bogatstvo građana Republike Hrvatske, rekao je Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga.

Problem traje desetljećima. Prvi je put ministar posjetio područje prije 22 godine, no nije se promijenilo ništa. Stvar se samo pogoršala. A sad najvažnije pitanje - tko je uopće privatizirao, betonirao i okupirao taj dio obale?

- Prije svega su to napravili vlasnici kuća prvi red do mora koji su na jedan fizički način zabranili ili, bolje rečeno, onemogućili pristup do samog mora. Kuće su većinom legalne, ali ima i nelegalnih građevina, kaže gradonačelnik, te dodaje da je većinom riječ o stranim državljanima, Slovencima.

Bespravni molovi uredno imaju uklesane adrese da se točno zna kojoj kući pripadaju. Ako poželite staviti svoj ručnik tijekom ljeta, došlo bi do fizičkog obračuna s domaćinima, pričaju nam komunalni redari. Situacija je nadrealna i nitko ne može ništa.

Na pitanje što će poduzeti, Vili Bassanese kaže da očekuje novi zakon, odnosno da se spuste ovlasti na pomorskog redara.

- Onda će početi prijave građevinskoj inspekciji u Ministarstvu pomorstva i svima onima koji su na vrijeme trebali zaštititi prostor, kaže.

Ali, postupci idu sporo. Sjetimo se pompozno najavljivane borbe protiv bespravne gradnje u Istri. Od stotinjak tisuća bespravnih objekata, srušeno ih je 5, 6 i na tome se stalo. Za mišljenje smo upitali nadležne u ustanovi Natura Histrica koja brine o zaštiti prirode na poluotoku.

- Mislim da Grad Umag ima najveći problem s tim betoniranjima, iako ljudi moraju znati da je 80 posto zapadne obale Istre pod nekim utjecajem čovjeka: ili je to betoniranje ili nasipavanje ili gradnja legalna ili nelegalna. U principu, 80 posto zapadne obale Istre je u betonu, kaže Silvia Buttignoni, ravnateljica Nature Histrice.

Ističe da je rješenje prostornim planovima ukloniti betonizaciju sa same obale.

- Možemo odlučiti da ne želimo nikakav utjecaj čovjeka na prvih 200, 300 metara od samog mora, rekla je.