VELIKI RAZGOVOR S GRADONAČELNIKOM ROVINJA

'Stranci nam svakodnevno oduzimaju komad istarske zemlje bez posljedica'

0
Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga
Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga

S prvim čovjekom Rovinja Markom Paliagom (IDS) razgovarali smo povodom obilježavanja Dana grada i njegove zaštitnice Svete Eufemije, u narodu poznata i kao Sveta Fuma. Bilo je riječ o svemu i svačemu, od turizma do parkinga, bespravne gradnje, pa sve do Kaštijuna i recentnih nemilih zbivanja u kontekstu slučaja "Anakonda". Žalosti ga, kaže, što ga mediji uglavnom zovu onda kada se dogodi nešto ružno na području Rovinja, a ima toliko toga dobroga. Usred drugog mandata gradonačelnik Rovinja ima mnogo toga za reći, hvali se projektima i socijalnom politikom, ima viziju za nastavak napretka Rovinja, a afere i neugodnosti gotovo da ga i ne prate kao što je to slučaj s nekim njegovim istarskim, pa i stranačkim kolegama.

- Kako je prošla sezona u Rovinju?

- Ušli smo s iznimno dobrom predsezonom, a od početka godine do 10. rujna ostvareno je 3.727.628 noćenja, što je na prošlogodišnjem nivou. Ova su noćenja ostvarena s ukupno 621.830 dolazaka, što je 3 posto više u odnosu na isti period u 2022. godini. Također, emitivna tržišta nam se nisu mijenjala - najveći broj noćenja u tom periodu ostvarili su Nijemci s 35 posto učešća, Austrijanci s 15 posto, Talijani sa 7 posto, Nizozemci sa 6 posto i domaći gosti s 5 posto učešća. Najviše noćenja ostvareno je u kampovima (46 posto), zatim u privatnom smještaju (24 posto), u hotelima (18 posto) i u turističkim naseljima (10 posto).

Trenutno u našoj destinaciji boravi 24.344 gostiju dnevno, najviše iz Njemačke, Austrije i Italije, a to je 5 posto u odnosu na isti dan u prošloj godini. Ipak, cilj našeg turizma je da se smanji broj noćenja u 7. i 8. mjesecu te da se jača predsezona i posezona.

Htio bih istaknuti i da se prečesto miješa broj noćenja s prihodima od turizma i s prihodima za gradski proračun. Te stvari ne utječu jedna na drugu. Glavni prihodi koji su direktno vezani za turizam su oni od poreza na dohodak. Dosta građana se javlja i kaže nešto u stilu "imali smo dobru sezonu i sada nam možete asfaltirati cestu". To jednostavno nije tako.

- Parking zna biti veliki problem u turističkim gradovima. Kakvo je stanje u Rovinju?

- Istra je skroz auto destinacija. Čak 92 posto gostiju dolazi automobilom. Razgovaramo o garažnim kućama, ali ne za turiste nego za građane, pogotovo u gradskoj jezgri.

Novo uređena parkirališta su Pelizer sa 170 mjesta, Porton biondi s 220 i Mirna s oko 45 mjesta. Ukupno imamo 2.600 parkirnih mjesta pod naplatom, a još ih je sigurno 2.000 bez naplate na različitim mjestima. U ovom trenutku preuređujemo jedno parkiralište kod Autobusnog kolodvora u eskluzivnu zonu za građane u starom gradu, gdje će imati osigurano parkirno mjesto, njih 60-tak. Uskoro će biti u funkciji, kroz tjedan-dva.

- Kako se u Rovinju mire lokalci i turisti, kako lokalci reagiraju na gužve i općenito turistički promet? U Puli postoji dio javnosti koji ne skriva veliki animozitet prema turizmu općenito.

- Pula je uvijek bila malo buntovna, još u doba Jugoslavije. Naša gradska ekonomija je prvenstveno turistička, ali mi je drago da smo uspjeli zadržati prehrambenu proizvodnju s Podravkom u centru grada, te da ima drugih djelatnosti, ali većinom smo ipak turistička destinacija. Naravno, s povećanjem gužva i temperatura raste napetost, ali do sada nismo imali ozbiljnih neželjenih pojava.

Možda još nismo još dosegli one brojke overcrowdinga s kojima se bore neke druge svjetske destinacije poput recimo nam bliske Venecije ili Barcelone, no čujemo sve češće žalbe građana kojima smetaju gužve koje se stvaraju tijekom vrhunca ljetne sezone. Treba shvatiti i da je Rovinj tijekom godine grad bez prometnih gužvi i velikog broja ljudi, radi čega se i teže građanima tijekom srpnja i kolovoza priviknuti na veliku koncentraciju ljudi i vozila.

Upravo da bi spriječili dodatni rast koji bi smanjio kvalitetu života našim građanima te općenito održivost destinacije, donijeli smo novu Strategiju razvoja turizma kojom se već sada, kada smo još na vrijeme, opredijelili da taj rast rasporedimo u periodu pred i posezone, te se nadamo da ćemo imati podršku i privatnog sektora jer je ključno da za takav oblik turizma imamo ponudu koja je prisutna tijekom cijele godine. Fokusirani smo na kvalitetu, ne na kvantitetu. Smanjivanje broja noćenja u 7. i 8. mjesecu, jačanje predsezone i posezone i razvoj cjelogodišnjeg turizma naš je temeljni strateški turistički cilj uvijek uz jačanje kvalitete usluga na svim nivoima.

 

- Dakle, građani se nekako i mire s gužvama, ali kako reagiraju na cijene koje u posljednje vrijeme lete u nebo, pogotovo u turističkim središtima?

- Neke usluge u našem gradu, pogotovo u dijelu ugostiteljstva i privatnog smještaja, bile su pretjerane. To će nam se odraziti na konkurentnost. Bez obzira što neki kažu da ne želimo goste koji jedu pizza cut. To je pogled iz pravca vlastite firme i vlastitog cjenovnog usklađenja. Mi gradonačelnici gledamo cijelu destinaciju i sve goste, posebno one koji dolaze u privatni smještaj u domaćinstvu. Time naši građani poboljšavaju standard života. Nas zanimaju i ti gosti, ali oni su jako osjetljivi na cijenovne promjene.

Neke su cijene naprosto nekorektne, dovoljno je pomaknuti se do Pazina ili preko Učke, gdje su cijene u istim trgovačkim centrima za istu robu mnogo manje. Rovinjci bilježe puno veću inflaciju nego netko tko živi u Slavoniji.

Nažalost, trgovci često iskorištavaju popularnost turističke destinacije, tako da smo ovog ljeta na cijelom Jadranu svjedočili porastu cijena. Rovinj nije izuzetak tome. No, kao što sam već ranije naglasio, kad je riječ o turistima naša destinacija i cilja na goste veće kupovne moći. Mene prvenstveno brine udarac po džepu naših građana, koji se moraju nositi s izrazito visokim cijenama u trgovačkim centrima te ih kupnja osnovnih namirnica ispadne skuplja nego li je standard života i prosječnog osobnog dohotka u Hrvatskoj.

- Ima li Rovinj kao rekorder u turizmu i siromašnih ljudi i socijalnih slučajeva? Kako se Grad brine o njima?

- Ima, ali im pomažemo kroz različite mjere. Od pomoći u prehrani do novčanih pomoći kroz mjesečne potpore. Tu su i prigodni paketi i tako dalje. Grad Rovinj općenito provodi mjere kojima se nastoje ublažiti posljedice teških životnih okolnosti socijalno najugroženijih sugrađana.

Kroz naš socijalni program imamo pomoći korisnicima I. i II. Kategorije, pomoć u prehrani, razne pomoći umirovljenicima, pa tu su i jednokratne pomoći pojedincima, obiteljima i kućanstvima te pomoći za novorođenu djecu. Podmiruju se prijevozni troškovi roditeljima koji voze djecu u Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda, te troškovi boravka djeteta u predškolskoj ustanovi, pa se troškovi prehrane djece u osnovnim školama subvencionira se s 50 ili 100 posto ovisno o uvjetima, i tako dalje.

- Možete li izdvojiti jedan projekt da vam je vrlo bitan, na kojem sada trenutno radite?

- Recimo pročistač, jer brinemo da nam je more čisto - 35 milijuna eura. Pa Centar za mlade, jer brinemo o mladima - 1 milijun eura. Trg, jer brinemo o našem kulturnom i arhitektonskom bogatstvu. Tu su i projekti koji se tiču održavanja visokog standarda u školama, vrtićima i sportu, jer želimo najmlađe preusmjeriti na dobre i zdrave životne navike te im pružiti najbolji odgoj i obrazovanje.

Za autobusni kolodvor plan je u 2024. godini potrošiti 2.641.184 eura, projekt ulice Carducci je u postupku nabave, a rekonstrukcija će koštati 912.520 eura. Tu je kazalište Gandusio na kojemu se radi, te muzej gdje radovi započinju kroz dva tjedna u vrijednosti 190.000 eura.

- Bespravna gradnja. Ruši li se na vašem području?

- Područja nad kojima se desila bespravna gradnja su nažalost nepovratno uništena. Smatram da je Država ranije trebala reagirati. No godine i godine apeliranja prema Ministarstvu i inspektoratu su konačno urodile plodom, i zadnje su se vrijeme počele u medijima pojavljivati vijesti o rušenju ne samo u Rovinju, već i na čitavoj hrvatskoj obali i otocima, što je izuzetno važno u preventivnom smislu, jer će bespravni graditelji razmisliti dvaput da li će ilegalno graditi, što će spriječiti možda ne sve, ali neke pokušaje takve štetne prakse.

Problem s bespravnom gradnjom je eskalirao s jednom jako lošom političkom odlukom koja se zove legalizacija. Žao mi je što je moja stranka glasala za tu odluku. Nije se nikada smjelo dopustiti legaliziranje izvan građevinskog područja. Da se izostavila mogućnost legalizacije na poljoprivrednom zemljištu, danas bi imali upola manje problema s bespravnom gradnjom. Čim je došao taj zakon, divlja gradnja po poljoprivrednim zemljištima je planula.

- Ipak, bespravni graditelji su većinom stranci.

- To jako žalosti i znači da naša država zapravo ne funkcionira jer ne može zaštititi vlastiti teritorij. Imamo vojsku koja štiti zemlju od druge vojske, a administrativno smo napadnuti od stranaca. Oni nam svakodnevno oduzimaju komad istarske zemlje bez posljedica. To je žalosno. Građevinska inspekacija mora uvijek biti prisutna na terenu, a najbolje bi bilo da se te ovlasti spuste na lokalnu razinu. Zašto? Jer bi onda komunalni redari na samom početku mogli zasutaviti bespravnu gradnju. Ako se problem ne zaustavi tada, kasnije je sve teže.

Marcello Rosanda i Marko Paliaga

- Kako gledate na aferu "Anakonda"? Što kažu Rovinježi na to, kakvi su komentari? Vaš grad inače nije poznat po tučama i nasilju. Kako stoji Rovinj po pitanju sigurnosti, ima li dovoljno policije?

- Prvo da kažem da u Rovinju imamo konstantan pad broja prekršaja iz domene javnog reda i mira. Imamo izuzetno dobru suradnju s policijom, no znamo da ne samo u Rovinju, već i u čitavoj Hrvatskoj nedostaje policijskih službenika, pogotovo ljeti u turističkim destinacijama.

Slučaj ne mogu komentirati dok je još pod istragom, no svakako osuđujemo bilo kakvu vrstu nasilja. Naši su građani poznati po gostoljubivosti, otvorenosti i suživotu. Izolirani slučajevi nasilja zasigurno nisu ogledalo naše zajednice i našeg turizma. Uostalom, diljem obale zabilježeni su različiti nemili događaji koji idu sa velikim brojem ljudi i gostiju u destinaciji.

Žao mi je da Rovinj od nacionalnih medija uvijek dobiva fokus na pojedinačnim slučajevima, a ne na svemu onome što se radi i događa u pozitivnom smislu u našem gradu.

- Kakva vam je suradnja s turističkim kompanijama?

- Sinergija. Suradnja. Strateški interesi s fokusom na grad i građane. Nisu se gradili novi hoteli, već se gradilo na lokaciji postojećih što je rijedak slučaj nekog grada u Hrvatskoj. Ulaže se i u podizanje standarda u turističkim kampovima. Suradnja postoji i oko događaja i manifestacija u kojima osim gostiju imaju prilike uživati i naši građani.

- Kako stojite s gradskim nekretninama i prostorima, ima li interesa i ima li mjesta za lokalne poduzetnike i trgovce?

- Imamo Coworking i inkubator. Trenutno se radi na novom inkubatoru i coworking prostoru na području ex kod željezničke stanice. Imamo često upite za prostore u poduzetničkom inkubatoru, što nas veseli, jer svjedoči poduzetničkom duhu naših mladih, ali i činjenici da poduzetnički inkubator u našem gradu funkcionira.

- Dan Grada je prošao. Jeste li zadovoljni učinjenim do sada? Gdje vidite Rovinj za, recimo, 20 godina?

- Teško je reći gdje vidim Rovinj za 20 godina. Bit će tu druge generacije, novi ljudi. No mogu vam reći da smo mi u moja dva mandata, ali i moji prethodnici prije mene stvorili uvjete da ostavimo očuvan i održiv grad budućim generacijama. Održivost i prilagodba klimatskim promjenama fokus je nove zelene strategije koaj će obilježiti budućnost izrade prostornih planova, uređenja okoliša, jačanja zelene komponente i svakako smanjenja energetskog otiska osobito kroz novogradnje. Zasad Vam mogu reći kako vidim Rovinj na kraju mog drugog mandata, a to je grad s novim sadržajima, očuvan i obnovljen, s novom lukom, novim bazenom, novim šetnicama, parkiralištima. Fokus su građani, njihov standard i kvaliteta života.

- Nezaobilazna tema je i ŽCGO Kaštijun. Kako stojite s odvajanjem otpada, imaju li vaši ugostitelji ugovore s tvrtkama koje se bave zbrinjavanjem biootpada? Brinu li se vaši komunalci o tome i koliko biootpada završava u vašem miješanom komunalnom otpadu?

- Rovinj je među prvima pokrenuo projekt, ne samo izuzimanja biootpada iz hotelskih kuća i kampova, nego direktno od ugostitelja. Vjerujem da jedini ugostiteljima praktički namećemo odvajanje bio otpada. To radimo na način da su nam dužni predati određenu količinu biootpada mjesečno, pa ga mi onda predajemo ovlaštenom sakupljaču biootpada. Ako to ne učine, platit će dupli račun za smeće. Iz Rovinju na Kaštijun dolazi manje biootpada iz ugostiteljstva i hoteljerstva. Još ga ne prikupljamo od građana. Oni će biti u fokusu kroz neki period kada sve najveće proizvođače otpada smanjimo na najmanji moguću količinu. (RAZGOVARAO Marcello Rosanda, SNIMIO Giacomo Bondi)

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa