tko će 'slikati' istarske pacijente?

DOZNAJEMO: Radiolozi masovno odlaze iz Opće bolnice Pula!

0
Foto: Srećko Niketić/Pixsell
Foto: Srećko Niketić/Pixsell

Stanje u pulskoj bolnici, u zadnje vrijeme posebno na radiologiji, daleko je od zadovoljavajućeg, budući da sve više liječnika odlazi u privatne vode. Tako neslužbeno doznajemo da uskoro iz OB Pula odlazi jedini intervencijski radiolog Igor Grgorinić. Također, čak šest specijalista radiologa je dalo otkaz ove godine, odnosno četiri ih je već otišlo, a još dvoje odlazi. S druge strane, od zadnjih pet specijalizanata samo je jedna ostala raditi u bolnici. Sada su ostala, prema našim informacijama, četiri specijalista koji dežuraju i tri koji ne dežuraju, što nije ni približno dovoljno za odraditi čitav opseg posla.

Da bi se nadoknadio manjak radne snage, koliko nam je poznato, OB Pula planira angažirati privatne firme i plaćati ih po "komadu", odnosno po odrađenom poslu. Istovremeno, liječnici zaposleni u OB Pula plaćeni su po prekovremenoj smjeni od osam sati, dok se primjerice u Sloveniji prekovremeni posao plaća po odrađenom poslu, dakle mnogo više. Ipak, imamo informaciju da će OB Pula uskoro primiti tri specijalizanata, no njima treba pet godina i tri mjeseca za kompletirati specijalizaciju.

Po svemu sudeći, situacija s transferima iz javnih u privatne vode trebala bi biti sljedeća - dr. Đudarić prelazi u Croatia polikliniku Rijeka, dr. Poduje i dr. Klarić u Croatia polikliniku Pula, dr. Ikić otvara svoju ordinaciju u Puli, dr. Grgorinić odlazi u Medico Pula, dok će dr. Premate-Milas preuzeti ordinaciju od dr. Kaluđerčić u Puli.

 

Prošle godine su još dr. Kos (Croatia) i dr. Hautz-Derossi (Ordinacija Derossi) otišle na pola radnog vremena, dok ostalu polovicu rade u OB Pula. Uz to, dr. Milotić je završila specijalizaciju, no nije se vratila u Pulu nego je ostala raditi u KBC-u Zagreb.

Na osnovu svih ovih informacija pitali smo ravnateljicu pulske bolnice Irenu Hrstić da komentira kadrovsko stanje radiologije u OB Pula i da nas informira što se namjerava poduzeti po pitanju masovnog odlijeva liječnika i specijalizanata. Uz to, pozvali smo je da se osvrne na nedostatak kadra u čitavoj bolnici. Njen je odgovor podosta opsežan, budući da je i sama svjesna problema koji muči zdravstvo u cijeloj Hrvatskoj.

"Izvrsno ste informirani. Sve navedene činjenice su točne. Odnosno, od zadnjih specijalizanata njih dva su vratila se raditi, a dva nisu. Trenutno su na specijalizaciji još četiri liječnika. Ali krenimo redom. Da, odlasci iz pulske bolnice u ovoj godini obilježeni su odlaskom specijalista radiologije. Troje u prvom kvartalu 2023. godine, svi u privatne poliklinike, a troje se očekuje u zadnjem kvartalu 2023. godine, također svo troje u privatne poliklinike ili ambulante", kaže Hrstić, no napominje da nitko od liječnika nije otišao zbog nezadovoljsta među kolegama ili tehničkim uvjetima rada, nego da su svi naveli da je primarni razlog odlaska sve veće opterećenje količinom posla, točnije sve veći obrtaj potreba.

Zahtjevi za pretragama su sve opširniji, a zahtjevano vrijeme za izdavanje nalaza je sve kraće. Sve navedeno se jako inteziviralo u OB Pula zadnjih godina (uvela se i nova dijagnostika ali i nove terapijske metode). I sve smo to ukalkulirali u planiranje kadrova, ali ovako visoki intenzitet pritiska zbio se u kratkom roku i jednostavno uzrokovao saturiranost, u konkretnom i trenutnom slučaju specijalista radiologa. Više je razloga zbog čega se povećao ovaj obrtaj, poput – predijagnosticiranje, starenje populacije, bolje liječenje pa i bolje preživljavanje koje kumulira potrebe kontrolnih dijagnostičkih pregleda (ne samo u djelatnosti radiologije već i u drugim), povećanje broja privatnih polikliničkih institucija koje po specijaističkom pregledu generiraju dijagnostičku obradu. Jer, često pacijenti obave specijalistički pregled u privatnoj poliklinici, a veći dio dijagnostičke obrade, posebno one skuplje, obavljaju u javnom sustavu", navodi Hrstić.

Irena Hrstić (foto: Srećko Niketić/Pixsell)

Ravnateljica pulske bolnice podsjeća i na svojevrstan prazan hod tijekom covid pandemije. Pod time podrazumijeva minimalno dvogodišnji period kada se stručno usavršavanje i kvalitetna organizacija ostavila po strani. Svi u sustavu su radili svoju struku ali u nekoj drugoj, bazičnoj dimenziji. Pa tako primjerice intervencijski radiolog nije radio tu specijaliziranu dijagnostičku metodu, već bazičnu dijagnostiku. Isto tako, u to vrijeme i nije bilo "mijenjanja ustanove rada" zbog velike nesigurnosti koja je vladala zbog nepoznanice SARS CoV 2 infekcije.

"Nadalje, ne treba zaboraviti sve veći pritisak turističkih sezona, i njihovo produženo trajanje.

Nismo kadrovski niti bili niti ćemo biti sposobni da jedini u sustavu iznesemo količinu diferentnog posla tijekom cijele godine. U toploj polovici godine turističku sezonu, a u hladnoj polovici godine domicilnu sezonu. S napomenom da se turistička sezona produljuje. Više ne podrazumijeva samo srpanj i kolovoz već se protegla na lipanj-listopad. I u tom segmentu leži dio uzroka presaturiranosti visokog obrtaja posla koji je izuzetno odgovoran. Obraditi pacijenta, donijeti odluke o nalazima, donijeti odluku o dijagnozi i provoditi liječenje", kaže Hrstić.

Ravnateljica bolnice podsjeća da nažalost javni sustav ne može konkurirati mogućnostima organizacije privatnih zdravstvenih institucija, posebno onih koje su isključivo polikliničke. Dakle, onih koje samo "izdaju" nalaze jednokratno, a povratni pregled ili kontrolni pregled se ne ostvaruje u istoj instituciji. Naime, u većini slučajeva je to tako. Uz to, također nažalost, naša sugovornica veli da ne možemo konkurirati niti mjesečnim primanjima koje su u mogućnosti, slobodno na tržištu, planirati privatne institucije. Jer, Opća bolnica Pula je javna ustanova koja je u obvezi poštivati sve zakonske propise, pa tako i uredbu o plaćama.

"I dobro kažete, raspisali smo natječaj za tri specijalizacije iz radiologije, i da, treba im minimalno toliko vemena da se educiraju i postaju specijalisti, i da, imat će obvezu rada u OB Pula, ali tko garantira da će se i vratiti? Raspisali smo i druge brojne specijalizacije. Više ili manje atraktivne. U tijeku je obrada pristiglih molbi pa u skoro vrijeme i donošenje odluke o odabiru. Imamo li garanciju ostanka na radu u OB Pula po završenom usavršavanju? Ne, nemamo. Uvjeti odlaska nisu prezahtjevni, a uvjeti života u Istri, osim što su prekrasni, jesu i skupi", napominje Hrstić.

"Zanimljivo, ali najviše upita imamo za mogućnosti specijaliziranja iz djelatnosti koje su trenutno najatraktivnije, za koje nismo raspisali natječaj jer nemamo suglasnost. A to su dermatologija i oftalmologija. Ono što mogu tvrditi je da ćemo se svi zajedno potruditi, koristeći sve legalno dostupne načine, da pacijenti ne osjete kadrovski ne bajno trenutno stanje u OB Pula u djelatnosti radiologije", poručuje ravnateljica. Uz sve to, ona naglašava i da radiologija nije jedina djelatnost rada u kojoj stanje nije bajno.

"Baš smo danas raspravljali da nam se na ponovljene natječaje za kuhara u OB Pula nitko ne javlja. Zvuči banalan problem i nezanimljiv u usporedbi s temom koju pišemo (djelatnost radiologije), ali svi znamo da je i hrana lijek pa ne možemo zanemariti niti taj problem. Hoće li biti još odlazaka? Koliko god se mi nadali da neće, mislim da ipak hoće. Otvaraju se novi domovi za starije diljem Istre, što je izvrsno za naše žitelje, ali nismo sigurni da već postoji planirani kadar za zapošljavanje. Veća je vjerojatnost da će kadrovski rezervoar biti iz postojećeg, bilo bolničkog, bilo vanbolničkih ustanova naše Županije.

Privlačenje kadra iz drugih dijelova RH ili zemalja u okruženju? Mala vjerojatnost bez mogućnosti osiguravanja stambenog zbrinjavanja i drugih nužnih životnih potreba (mjesta u vrtićima, zapošljavanje partnera/supružnika i slično). Ujedinjavanje snaga svih dionika zdravstvene djelatnosti u Istri, jer zdravstvo u Istri ne čini samo bolnica već i primarna medicina, i vanbolnička hitna, i specijalna bolnica, odnosno svih gospodarskih struka, jedini je recept uspješnog održavanja sustava", poručuje Hrstić.

Dodaje da će se truditi naći načina za rješenje svakog problema koji se, iskustveno, pojavi u ciklusima, svakih par mjeseci. Jedan problem riješimo, drugi nastane, veli ona.

"Sjetit ćete se, od problema dermatologije, pa hitne, pa pedijatrije, pa fizikalne medicine, pa sada radiologije, i tako u nizu. Problem deficitarnosti zdravstvenog kadrane smije se prezentirati kao partikularni problem djelatnosti, a niti institucije niti regije. On je proizašao iz konteksta vremena. Pojedine medicinske djelatnosti imaju veći tržišni potencijal pa se i liječnicima (ali i ostalom zdravstvenom kadru) tih struka otvaraju druge mogućnosti bolje zarade i lakših uvjeta rada (recimo rad bez dežurstava). Na duži pa i srednji rok ovaj tijek promjena ide u pozitivnom smjeru djelatniku. Trenutno je očito vrijeme tranzicije koju trebaju preživjeti prvenstveno javnozdravstvene ustanove. A sve na način da pacijentima usluga ne bude nedostupna, odnosno da bude klinički (medicinski, stručno) pravodobno dostupna", zaključuje ravnateljica Hrstić. (Marcello Rosanda)

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa