Foto Može se vidjeti dio Rovinja koji je do sada bio neistražen
Piše: Aldo Pokrajac
Povodom Dana Grada Rovinja i blagdana njegove zaštitnice sv. Eufemije u gradskom Muzeju su, na radost brojnih posjetitelja, otvorene dvije izložbe. Na ovaj način Muzej obilježava 70 godina svog postojanja. Palača Califfi, u kojoj je smješten muzej, se renovira, pa je već tri godine zatvorena. Ipak, unutar zgrade se puno radi, ne samo na građevinskim, arheološkim i konzervatorskim radovima već i temeljitoj inventarizaciji bogate muzejske građe.
"Da bi upoznali građana Rovinja čime se sada bavimo otvaramo dvije izložbe u jednom segmentu palače Califfi. Dio nalaza pronađenih tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih 2021. i 2022. godine prikazani su na izložbi nazvanoj Muzej na temeljima grada, a kroz njih se prati urbanistički razvoj Rovinja od kasnoantičkog naselja do spajanja otoka s kopnom i vremena izgradnje palače Califfi. Posjetitelji mogu na izložbi vidjeti i dio gradskih bedema koji se nalaze u temeljima zgrade i dobiti uvid u to kako je nekoć izgledao ovaj, do sada neistraženi dio grada", rekla je prilikom otvaranja izložbi Vilma Bartolić, ravnateljica Muzeja.
Arheološka istraživanja vodio je Hrvatski restauratorski zavod, Odjel za kopnenu arheologiju iz Juršića koji je i suorganizator ove izložbe. Voditelj istraživanja i autor tekstova Josip Višnjić je prilikom otvaranje izložbe govorio o ovim radovima koji su se zbog teških uvjeta, plime tijekom koje su iskopine poplavljivale, bili složeni.
Muzej ne mjestu najbližem kopnu
"Rovinj nije imao puno arheoloških istraživanja. Jedno od većih bilo je na Trgu Matteoti, drugo na platou oko crkve sv. Eufemije prilikom njegove rekonstrukcije. Na poluotoku, nekadašnjem otoku, pronađeni su tragovi civilizacija prije naše ere, a sadašnje je naselje formirano u četvrtom stoljeću. Istraživanja koje smo provodili u sklopu rekonstrukcije palače Califfi dala su nam mnoga nova saznanja. Prvenstveno zbog toga što se palača nalazi na mjestu koje je najmanje bilo udaljeno od kopna i gdje se u grad ulazilo preko mosta. Ono što je pronađeno za arheoloških istraživanja pokazuje da s grad odmah po osnivanju uključio u trgovinu s čitavim Mediteranom, čak i udaljenim lokacijama kao što su sjeverna Afrika i Bliski istok. Uz to Rovinj je imao i razvijeno ribarstvo. Na žalost, zbog čestih izmjena vladara, dolaska pljačkaških skupina, Saracena, Neretljana i drugih, Rovinj je sustavno pljačkan, pa su stroga nestali mnogi vrijedni artefakti. Ipak, zahvaljujući snalažljivosti i mudrosti svojih stanovnika i njihovoj otvorenosti prema svijetu mnogo je toga sačuvano", rekao je Josip Višnjić.
Na prvom katu Muzeja postavljena je izložba Studija slučaja: Rovinj! Muzejska građa kao raison d'être jednog muzeja koja prikazuje segment muzejskog rada koji često ostaje van pogleda javnosti. Izložba vizualizira na koje je sve načine rovinjski muzej u svom sedamdeset godišnjem postojanju skupljao umjetničku građu, koje su sve manifestacije, događaji, osobnosti utjecale na formiranje zbirki u obliku u kojima ih danas baštinimo.
Kako je pojasnila Elizabeta Rogović, kustosica muzeja za likovnu umjetnost i autorica izložbe, jedan od temeljnih načina skupljanja građe su otkupi i donacije, a 2023. godine Muzej je otkupio nekoliko ključnih radova Aleksandra Garbina, koji nas je nedavno napustio, pa je dio izložbe posvećen upravo njemu, rovinjskom osebujnom umjetniku, vizionaru koji je često živio van prostora i vremena kojemu je pripadao.
Među odabranim radovima mogu se vidjeti i oni koji do sada nisu imali priliku biti izloženi te se na taj način dodatno valorizira bogati likovni fundus muzeja. Ova je izložba rezultat istraživanja puteva prikupljanja muzejske građe, s naglaskom na sustavno i dosljedno vođenje muzejske dokumentacije.
Dvije vrijedne likovne zbirke
"Muzeji kroz svoju djelatnost posjetitelje educiraju i informiraju te u konačnici oplemenjuju. Dok se izložbom Papirnati svjedoci prošlih vremena, iščitavanje muzejske prošlosti kroz publikacije, postavljenoj u siječnju i veljači u Multimedijalnom centru, publici kroz prizmu izložbene djelatnosti pružio uvid u sedamdesetogodišnju povijest rovinjskoga muzeja, ovom izložbom predstavljaju se modaliteti ulaska predmeta u likovne zbirke, a sve u svrhu predstavljanja bogatog fundusa Muzeja iz fokusa prikupljanja muzejske građe. Toliko je samo po sebi razumljivo da u muzeju predmeti jesu, dok se načinima na koji predmeti ulaze u muzej ne pridaje toliko pažnje. Oni su doduše zakonski strogo definirani, međutim različite situacije taj proces često pomiču izvan zadanih okvira", naglasila je Elizabeta Rogović.
Likovna građa u rovinjskom Muzeju čuva se u zbirkama Stari majstori i Moderna i suvremena umjetnost. Zbirka Stari majstori sadrži 235 jedinica inventarizirane građe, dok ih zbirka Moderna i suvremena umjetnost broji 2173. Nukleus današnje zbirke Stari majstori čine umjetnine iz ostavštine obitelji Hütterott. Uz njih, u Zbirci se nalaze i radovi uglavnom baroknih majstora, iz drugih muzeja u Istri (Etnografski muzej Istre u Pazinu i Arheološki muzej Istre u Puli), kao i djela sakralne tematike koja potječu iz crkava u Rovinju i okolici, a koje više nisu u funkciji, te pokoji rad iz privatne kolekcije.
Iznimna zbirka suvremene umjetnosti
Zbirka Moderna i suvremena umjetnost sadrži pretežito djela suvremenih autora, koja su nastala u razdoblju od 1950-ih do danas. Načini ulaska muzejske građe u zbirku bili su različiti. Već su prilikom osnutka rovinjski umjetnici za fundus Muzeja donirali svoje radove, o čemu svjedoče dokumenti pohranjeni u arhivu Muzeja. U razdoblju od 1954. do 1978. godine putem otkupa i poklona od strane različitih republičkih tijela u fundus Muzeja ušli su brojni radovi renomiranih suvremenih umjetnika.
Zbirka je kontinuirano obogaćivana putem donacija raznih autora i pojedinaca, kao i putem otkupa, što na samostalnim što na skupnim izložbama u organizaciji Muzeja. Fundus Muzeja često su krojile i dane okolnosti. Tako je dio radova ušao u Zbirku početkom 1990-ih, nakon što su umjetnici slijedom političkih prilika i neprilika napustili svoje ateljee u Rovinju. Zbirka se i dalje kontinuirano nadopunjuje otkupima i donacijama.
"Likovne zbirke kojima se Muzej Grada Rovinja danas ponosi gradile su se dugi niz godina, ponajviše zahvaljujući likovnim umjetnicima koji su izravno sudjelovali u njegovu nastajanju i donirali brojne umjetnine, ali i ravnateljima i kustosima te Savjetu za kulturu Narodnog odbora kotara Pula, koji je već 1956. godine imao viziju rovinjskog muzeja kao matične galerije za Istru. Ta se vizija nije ostvarila, ali umjetnine su ostale i Muzej je opstao. Srećom!", zaključila je Elizabeta Rogović.
Inače, izložba čiji vizualni identitet potpisuje poznati Studio Tumpić/Prenc biti će otvorena do 31. listopada. Autori postava su Kristina Gergeta Sotončić, Fiorenza Šaban, Davide Brattoni i Ermano Bančić. Izložbe je inače otvorio David Modrušan, zamjenik gradonačelnika Grada Rovinja. Tom se prigodom zahvalio autorima izložbi i osoblju Muzeja koji i u otežanim radnim uvjetima uspijevaju pripremiti ovako vrijedne projekte.