Foto Oni su domaća pamet koja gradi solarne elektrane. Čekaju da i u Istri sunce svane

Vodeći nacionalni mediji nedavno su, pod naslovom „Sunčana revolucija“, pisali o pomami Hrvata za solarima. Izvjesno je da će do kraja godine, izvijestili su, pasti lanjski rekord, kada je na elektroenergetsku mrežu priključeno 8.666 novih sunčanih elektrana. Na mrežu je spojeno najviše tzv. kućnih elektrana, blizu 13 tisuća.

I Istra konja za trku u ovom lukrativnom poslu ima, pa smo tako posjetili tvrtku Rudan iz Žminja, važnog aktera u području učinkovitog upravljanja energijom, i to ne samo regionalnog. Isprva smo naumili pisati o Rudanovim nedavno izvedenim fotonaponskim elektranama, no razgovor se spontano razgranao, pa na koncu donosimo, eto, priču o tome kako je - i je li uopće - Istra zajahala taj val zelene tranzicije.

Ova tvrtka, inače, u glavnom dijelu poslovanja ima 100-tinjak zaposlenih, a ukupno, s turističkim portfeljem, njih preko 500.

U projektnom uredu dočekuju nas Marko Gojtan iz Pazina, inženjer građevine, i njegova desna ruka Paolo Grgorović, inženjer elektrotehnike iz Cera. Vele da su možda i jedini ured u županiji - kada je o upravljanju energijom riječ - s ovako široko zastupljenim strukama: uz njihovu branšu, tu su i kolege strojari.

Ušteda u sigurnim rukama

Biro čini 12 djelatnika, prosječne starosti svega 30 godina, redom iz Istre. Domaća je, dakle, to pamet, nema ovdje uvoza radne snage. „Istra je po tom pitanju mala, plitak je kadrovski bazen, vrlo je teško pronaći inženjere. Stoga i preferiramo zapošljavanje kroz praksu, da se pripravnici kod nas razvijaju i ostanu ovdje. Baš poput kolege Paula Tripara koji je tim putem izrastao u samostalnog projektanta“, započinju naši sugovornici i napominju da su im kolegice nedostaju Nina Božac i Paula Babić trenutno na ferijama, kao i Antonio Kolić.

Iako relativno mladi kolektiv, iskustvo su stjecali na velikim projektima, prepoznatim i vrlo dobro prihvaćeni u međunarodnim okvirima.

Za oko nam u njihovom ured, dok s radija svira hit „Brajde“, prvo zapinje veliki led-ekran. Na njemu, objašnjavaju domaćini, nadziru trenutnu situaciju u pet velikih projekata energetskih obnova širom Hrvatske.

„Ovdje možemo pratiti kompletnu potrošnju objekata. U komunikaciji smo s klijentima, reagiramo primijetimo li kakva nepoželjna odstupanja. Verifikacija je stalna, matematika mora držati vodu. Pitanje uštede, a u tome je poanta, u sigurnim je rukama“, kaže Grgorović.

Posljednjih nekoliko godina razvijaju poslovanje s fotonaponskim elektranama, što se prirodno nadovezuje na njih energetski background: tu vide veliki potencijal. Pružaju uslugu po principu „ključ u ruke“, od ideje i projektiranja do same realizacije. „Taj model investitori najviše cijene, jer oni ni o čemu ne moraju razmišljati“, napominju naši sugovornici.

Interes strelovito raste

Tako su nedavno izveli fotonaponsku elektranu na učeničkom domu Klasične gimnazije Pazin. Svježe je, pak, postavljena ona na krovu trgovačkog centra Metro u Poreču, koju također u cijelosti potpisuje Rudanov tim. Radi se o projektu vrijednom oko 140 tisuća eura.

„Instalirana snaga solarke na Metrou, na krovu površine 500 kvadrata, iznosi 150 KW, što pokriva 39 posto ukupne godišnje potrošnje. Kompletni povrat investicije kraći je od tri godine, a nakon toga idu samo benefiti do 25 godina, koliki je vijek trajanja elektrane“, tumači Grgorović. Najveća integrirana sunčeva elektrana koju su dosad realizirali jest ona instalirane snage 420 KW, na njihovom  objektu Terme Jezerčica.

Za ovakva ulaganja, veli Gojtan, strelovito raste interes gospodarstvenika u Istri, koji bi krovove rado pretvorili u površinu koju neće samo uneređivati golubovi. Česti su natječaji s poticajima za poduzetnike, aktualan je onaj za prerađivačku industriju sa 40 do 60 posto bespovratnih sredstava, što upola skraćuje rok povrata investicije.

Slično je i sa zanimanjem domaćinstava, i ona pomalo lude za solarima.

„Padom cijena panela i invertera, priča je postala bliža samim građanima, sve više njih se odlučuje za to. Kada sam doma ugradio solare, odmah je petoro susjeda na taj način zaželjelo riješiti struju. To je definitivno isplativo kućanstvima s većom potrošnjom električne energije, posebice onima koji koriste klima uređaje, dizalice topline ili pune električna vozila. Ulaganje se vrati, a poslije je sve samo zarada kroz uštedu“, objašnjava Gortan.

Preporučuje usto domaćinstvima da si naprave optimalnu elektranu, dovoljnu za vlastite potrebe. Eventualni viškovi struje, za pustiti u mrežu, samo produžuju rok povrata investicije.

Samostojeći solari poglavlje za otvoriti

Inženjeri spremno podvlače i korist sunčevih elektrana u smislu manje ovisnosti o konvencionalnim izvorima energije.

„Solari su od velikog značaja za Istru, u kojoj je uznapredovala izgradnja kuća za odmor, hotela… U špici sezone ogromna je potrošnja struje, a limitirani smo s jednim izvorom, termoelektranom Plomin, čije je gašenje najavljeno, te sa svega dva dalekovoda Plomin-Melina, od 110 i 220 kV. Vidjeli smo kakav je kolaps bio u opskrbi kada je u srpnju izbacio dalekovod u Crnoj Gori“, upozorava Grgorović.

Samostojeće sunčeve elektrane, one na zemlji, poglavlje su koje se na Poluotoku tek treba otvoriti. A tu, zapravo, leži najveća snaga i potencijal. To bi predstavljalo pravi iskorak u energetici, u priči o prelasku s dominirajućih fosilnih goriva na one prihvatljivije, obnovljive.

Takve se tzv. neintegrirane elektrane trenutno, kako objašnjava predsjednik uprave tvrtke Rudan Danijel Benčić, mogu graditi jedino na onim površinama gdje je to predviđeno lokalnim ili županijskim prostornim planom. A takvih je površina premalo. Radi se uglavnom o poslovnim zonama ili pak područjima koja su takoreći već devastirana, npr. nekadašnjim kamenolomima, koja često i nisu pogodna za gradnju.

„Fotonaponske elektrane ne bi trebale imati mjesto samo u industrijskim zonama, već na područjima koja nisu isključivo građevinska, ali naravno ni vrijedno obradiva poljoprivredna tla“, smatra Benčić.

Može se, napreduje se, veli on, poduzetnici shvaćaju koristi. I istarski HEP zaslužuje određene pohvale zbog pozitivnih pomaka, makar su u tom području i dalje prilično potkapacitirani.

Županija na potezu s prostornim planom

„Često mi u Istri volimo biti među prvima, u mnogi stvarima i jesmo, no ovdje nismo ni približno. Jedna smo od rijetkih županija koja nije mijenjala prostorni plan da stvori uvjete za izgradnju i upotrebu solarnih elektrana. Tu činjenicu treba, k tome, gledati u svijetlu velikog potencijala koji Istra ima u broju sunčanih dana. Moglo bi se puno toga napraviti, ali županija mora odrediti što i kako želi, definirati pravila igre“, kaže Benčić.

Za ilustrirati koliko kaskamo, napominje da su pojedine županije već dvaput mijenjale prostorne planove isključivo u dijelu odredbi za obnovljive izvore energije.

„Odašilje se načelna poruka u smislu 'svi smo zeleni, obnovljivi', ali nitko se ne pita kako ćemo to provesti u praksi. Slažem se, u redu je čuvati prostor, no ne može se biti uvijek u defenzivi i krut, to nikome ne donosi dobroga. Baš kao ni notorne administrativne prepreke i komplicirane, dugotrajne procedure u dobivanju dozvola“, dodaje Benčić, inače Ceran, koji je ujedno i predsjednik Županijske komore Pula - Hrvatske gospodarske komore.

Valja napomenuti da je Istarska županija posljednje izmjene i dopune Prostornog plana donijela prije osam godina. Nove su pokrenute 2022., ali nije se odmaknulo daleko, javne rasprave još nema na vidiku.

Dotad su ovakve tvrtke poput Rudana, s domaćom pameću i velikom neiskorištenom snagom, u slijepoj ulici. Čekaju – jer što im preostaje - u niskom startu, razvijaju projekte samostojećih elektrana na više potencijalnih lokacija u Istri, za sebe i klijente. Čekaju, naravno, i drugi potencijalni investitori, gospodarstvenici, spremni da oplode kapital korištenjem sunčeve energije za proizvodnju struje.

Valjda ta pomrčina sunca u Istri neće još dugo, predugo potrajati…

Galerija (7)