tko ga zastupa?

Ubojici iz Pule stižu ovrhe, a nalazi se u zatvoru. Evo koja su mu prava

Piše: Marcello Rosanda

24.08.2024 - 09:02
Zatvor u Puli (Foto: Istarski.hr)
Zatvor u Puli (Foto: Istarski.hr)

Zatvoreniku Miroslavu Selaku, 37-godišnjem Puljaninu koji je početkom prošle godine osuđen za teško ubojstvo majke Ane Selak, nedavno je stigao poziv od Fine zbog neplaćanja računa. Naišli smo samo na jedan dokument, što znači da bi ih moglo biti više, za različite vrste dugovanja. Na prvi je pogled teško reći o čemu se radi, bi li zatvorenik nakon svih mogućih procedura mogao ostati bez imovine, a da toga uopće nije svjestan, pa se s pravom postavlja pitanje tko ga zastupa, na što ima pravo i tko uopće štiti osuđenike koji se nalaze u zatvoru i nemaju mogućnost plaćati račune i slična davanja.

Slučaj nas je podsjetio na priču od prije otprilike dvije godine kada je pulski Vodovod pokrenuo ovrhu protiv jedne osuđene Puljanke jer iz zatvora nije plaćala račune za vodu. Zaključak je bio da to što je netko u zatvoru i što pritom ne ostvaruje
prihode ne znači da ne mora plaćati račune. Pritom bi teoretski, ako ovrhe počnu stizati kao na traci i nadmaše ukupan iznos od 70 tisuća kuna, zatvorenik mogao ostati bez svoje nekretnine. Naime, čak da i ostvaruje neke prihode, ne može raspolagati njima dok je u zatvoru, već za to može ovlastiti odvjetnika.

 

Za mišljenje o tome obratili smo se pulskom odvjetniku Slavenu Boljunu.

"On je dobio poziv na očitovanje od FINE i ako ne želi da se vodi stečaj potrošača mora poslati dopis da nije suglasan. FINA je otvorila stečaj potrošača jer je imao ovrhu duže od tri godine bez prekida s time da tražbina ne smije biti veća od 2.654,46 eura. Cilj ovog zakona je poštenog potrošača osloboditi od obveza koje preostanu nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima (oslobođenje od preostalih obveza)", kaže Boljun, na što ga pitamo kako je uopće moguće da su zatvorenici zapravo prepušteni takvoj birokratskoj zavrzlami koje možda nisu ni svjesni.

"Zatvorenici imaju sva prava štititi svoje pravne interese kao i ljudi na slobodi. Zatvorenik može osobno ili preko odvjetnika sudjelovati u postupku stečaja potrošača ili u bilo kojem drugom sudskom ili upravnom postupku. Odvjetnika može sam izabrati te onda ga i sam plaća, a u slučaju da ispunjava uvjete za besplatnu pravnu pomoć dodijeliti će mu se odvjetnik koji ne smije neosnovano odbiti voditi taj slučaj. Država će u tom slučaju platiti sav ili dio odvjetničkog troška. To vrijedi jednako i za ljude na slobodi. U suštini nema velike razlike u zaštiti prava jer zatvorenici mogu slobodno se dopisivati s tijelima državne vlasti i dopisivati se i telefonski razgovarati s odvjetnikom te ih odvjetnici mogu i posjećivati. Zatvorenici svo dopisivanje i telefonske razgovore sami plaćaju. Kada je potrebno zatvorenik može izaći uz pratnju pravosudnih policajaca kako bi ga se npr. saslušalo pred sudom ili drugom institucijom, a radi se o predmetu u kojem on ostvaruje neki svoj pravni interes. Zatvorenici primjerice mogu nekoga tužiti i mogu biti tuženi dok su u zatvoru", pojašnjava Boljun i dodaje da su Ustavom, međunarodnim konvencijama i Zakonom o izvršavanju kazne zatvora određena temeljna prava zatvorenika koja se mogu ograničiti samo u granicama nužnim za ostvarenje svrhe izvršavanja kazne i ako je to prijeko potrebno, radi zaštite reda i sigurnosti kaznionice odnosno zatvora i samih zatvorenika. 

Podsjeća i da je Hrvatska izgubila četiri postupka pred Europskim sudom za ljudska prava u kojima su zatvorenici tužili državu zbog loših uvjeta u zatvoru. U tim se slučajevima radilo o uvjetima smještaja.

Tweet

Posljednje novosti