Phil Hogan proglašen počasnim građaninom Istarske županije

Na današnjoj svečanoj sjednici Skupština Istarske županije proglasila je Phila Hogana, europskog povjerenika za poljoprivredu i ruralni razvoj u razdoblju od 2014. do 2019. godine, počasnim građaninom Istarske županije. 

Tvrtki Valamar Riviera dodijeljena je Zahvalnica Istarske županije za izniman doprinos na području turizma u Istarskoj županiji.

Zahvalnice su posthumno dodijeljene novinaru Davoru Šišoviću i povjesničaru dr. sc. Miroslavu Bertoši za izniman doprinos u promicanju zavičajnosti i posebnosti Istarske županije. Također, zahvalnice su dodijeljene KUD-u "Lino Mariani" i Zavičajnom muzeju Poreštine.

Phil Hogan, rođen 1960. godine, irski i europski političar, tijekom svoje dugogodišnje nacionalne i međunarodne karijere aktivno je sudjelovao u značajnim međunarodnim poslovima i u donošenju mnogih važnih zakona. Proglašavanjem počasnim građaninom Phila Hogana, upućujemo mu posebnu zahvalnost što se kao političar Europske unije, profesionalno i nepristrano zauzeo za rješavanje spora oko imena teran, što je važno ne samo vinarima koji se bave proizvodnjom Terana, već i svim žiteljima Istarske županije koji štuju svoj identitet, tradiciju i povijest., stoji u obrazloženju.

Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i traženja zaštite našeg tradicionalnog vina teran, izbio je, svima poznat, spor sa Slovenijom. Hrvatska je predlagala da teran postane zajednička vinska baština Hrvatske, Slovenije i Italije, ali je nažalost i to je odbila slovenska Vlada.

Zbog nemogućnosti dogovora između Slovenije i Hrvatske, Europska komisija omogućila je Hrvatskoj korištenje imena teran Delegiranim aktom (EU) 2017/13535 kojim se izmijenila europska uredba (EC) br. 607/2009 kako bi se proizvođačima sorte  terana omogućilo korištenje tog naziva. Ogroman posao odradio je tadašnji europski povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan, kojeg je Europska komisija zadužila da predloži pravedno rješenje. Phil Hogan saslušao je istarske vinare, upoznao se s poviješću i tradicijom proizvodnje terana i uložio dodatni napor da se istarskim vinarima omogući korištenje imena teran, te daljnja proizvodnja sorte koja se više stoljeća proizvodi u našim vinogradima i koristi na našem području.

Zahvalnicom tvrtki Valamar Riviera odaje se priznanje za uspješno poslovanje posljednjih 70 godina, što je važan jubilej obilježen prošle godine, i veliki doprinos na području turizma u Istarskoj županije te stvaranje dugoročne dodatne vrijednosti kroz kontinuirana ulaganja u hotele i ljetovališta, kvalitetu, djelatnike, lokalnu zajednicu i destinacije u Istri, navodi se u obrazloženju dodjele nagrade.

Valamar Riviera d.d. osnovana je 1953. godine kao Riviera Poreč, te je u svojim počecima upravljala sa svega dvjestotinjak kreveta i 20-ak zaposlenika. Danas je ova kompanija lider u hrvatskom turizmu i zapošljava više od 8.000 radnika u 37 hotela i ljetovališta te 15 kampova duž obale Jadrana, a poslovanje je u posljednjih pet godina prošireno i na zimski turizam u Austriji.

Od samih početaka poslovanja Valamar Riviera snažno je oblikovala razvoj turizma i postala predvodnik gospodarskog i društvenog razvoja u najuspješnijim turističkim destinacijama u Hrvatskoj. Valamar je najveći investitor u hrvatskom turizmu s uloženih više od milijardu eura u posljednjih dvadesetak godina, čime je snažno repozicionirao portfelj prema turizmu visoke kvalitete i dodane vrijednosti. Posljednjih sedam godina Valamar je prepoznat kao najbolji poslodavac u turizmu u Hrvatskoj te kontinuirano postavlja standarde izvrsnosti i pokazuje sposobnost prilagodbe prema stalnim promjenama na tržištu, tehnologiji i zahtjevima potrošača.

Zahvalnica je posthumno dodijeljena Šišoviću za izniman doprinos u promicanju zavičajnosti i posebnosti Istarske županije. Šišović je bio novinar, publicist, književni kritičar i urednik, promicatelj istarske kulture u svim oblicima, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, dao je vrijedan doprinos jačanju i opstanku domaće kulture i tradicije.

Bio je dugogodišnji novinar Radio Pule i Glasa Istre, ali i gastro-kritičar, te pokretač i organizator brojnih kulturnih, gastronomskih i drugih događanja, kroz koje je na svoj osebujan način približio kulturu, znanje i štovanje tradicije najširoj javnosti. Pokrivao je široki spektar aktivnosti - od pokretanja festivala SF književnosti u Istri, uređivanja brojnih knjiga, pisanja gastro-kritika, sudjelovanja na brojnim manifestacijama, posebno onim eno-gastronomskim. Pamtit ćemo njegovo pokretanje Festivala fantastične književnosti u Istri, uređivanje brojnih knjiga, kao i pokretanje portala Bookaleta, posvećenog enogastronomiji. Osobno je zaslužan za postavljanje svog rodnog Pazina na kartu europske i svjetske književne scene, a uz još nekoliko entuzijasta imao je važnu ulogu u oživljavanju godišnjaka "Jurina i Franina".

Pokretač je Dana Julesa Verna u Pazinu, Festivala fantastične književnosti i SF-konvencije Istrakon za koje je petnaestak godina uređivao godišnje zbirke kratkih SF&F priča. Uređivao je knjige, pisao književne prikaze, vodio književne tribine, sudjelovao na mnogim hrvatskim, regionalnim i europskim SF konvencijama i književnim festivalima.

Koautor je nagrađene monografije 'Nikola Tesla – I bi svjetlo!'. Pokretač je inicijative koja je 2010. urodila primanjem grada Pazina u Međunarodnu organizaciju gradova knjiga (International Organisation of Booktowns – IOB). Bio je član Programskog vijeća Kuće za pisce u Pazinu. Dobitnik je nagrade SFERA za kratku priču Zavarivači (2015.), kao i Povelje društva Sfera za promociju spekulativne fikcije (2005.). Za popularizaciju znanstvene fantastike udruženje Sfera iz Zagreba nagradila ga je 2005. godine Poveljom SFERA, a 2015. godine osvojio je i nagradu SFERA za kratku priču „Zavarivači“. Zahvalnicom posthumno odajemo priznanje Davoru Šišoviću za njegov rad kroz koji je godinama doprinosio promicanju zavičajnosti i ljubavi prema Istri i njezinim posebnostima, stoji u obrazloženju nagrade.

Zahvalnica Istarske županije dodjeljuje se posthumno prof. dr. sc. Miroslavu Bertoši za izniman doprinos na području kulture u Istarskoj županiji. Bertoša je bio istaknuti erudit, pisac, povjesničar, enciklopedist – jedan od najznačajnijih znanstvenika suvremene hrvatske historiografije te profesor koji je svoj znanstveni životni vijek posvetio proučavanju gospodarskih, društvenih, etničkih, migracijskih, kolonizacijskih i kulturno-antropološkim pojavama u Istri. Svojim iznimnim znanstvenim opusom neprocjenjivo je doprinosio razumijevanju povijesnih procesa i promjena na istarskom poluotoku, pri čemu je posebnu pozornost posvećivao kretanjima u europskoj povijesnoj znanosti. Glavno područje njegova znanstvenog interesa odnosilo se na istraživanje gospodarskih, društvenih, etničkih, migracijskih, kolonizacijskih i kulturno-antropoloških pojava u Istri od 15. do 18. stoljeća.

Pritom je Bertoša slovio i za jednog od najupućenijih poznavatelja suvremene historijske znanosti, prije svega francuske škole Annales. Objavio je 20 knjiga te oko 1060 ostalih bibliografskih jedinica: izvornih znanstvenih radova i priloga, stručnih tekstova, enciklopedijskih natuknica, recenzija, osvrta i kritičkih prikaza, miscellanea, kolumni i feljtona, a koji su obilježili njegov znanstveni interes u čijem je središtu većinom bio mali čovjek i Istra kao njegova stalna inspiracija. Od prvih dana Republike Hrvatske svoju je znanstvenu, kulturnu i političku djelatnost, nastojao proširiti ne samo u istarskom već i u hrvatskom prostoru, što je osobito došlo do izražaja kada je postao glavni istraživač znanstvenog projekta Istarski Hrvati – između potisnutog identiteta i usporene integracije.

Bio je izniman i predan popularizator povijesti, pa se osim znanstvenim radom bavio i publicistikom, te je u redovnoj novinskoj kolumni Glasa Istre pod nazivom Domišljanje Istre – između povijesnog i fikcijskog, objavio 588 nastavaka osebujnih eseja u kojima se prožimaju povijest, kultura i politika. Dobitnik je niza nagrada, među kojima je nagrada 'Mate Balota - Mijo Mirković' 1969. godine, Nagrada “Istaknuti kulturni radnik grada Pule” (1990.), državna nagrada za znanstveni rad “Bartol Kašić” (1994.). Također, godine 1997. odlukom predsjednika Republike Hrvatske odlikovan je Redom hrvatskog trolista i Spomenicom domovinske zahvalnosti, dok je godine 2006. primio Nagradu Grada Pule za doprinos unaprjeđivanju znanosti u domeni povijesti. Uvijek prisutan u društvenom i javnom životu ukazom Predsjednika Republike 28. ožujka 1995. imenovan je prvim generalnim konzulom Republike Hrvatske u Trstu za područje regije Friuli-Venezia Giulia. Njegova posljednja knjiga „Trošenje života“ iznimni je životni sažetak svega učinjenog, kao i dubokog promišljanja o neminovnom proteku vremena i ulozi čovjeka u njemu kojoj je generacijama svojih studenata i štovatelja, prijatelja i suradnika, omogućio uvid u vlastitu intimu i osobna promišljanja. Jedan od mnogih njegovih uspjeha svakako je i doprinos prilikom otvaranja studija povijesti u Puli, budući da se isti otvorio upravo na njegov poticaj. Pored toga što je bio autorom mnogobrojnih znanstvenih i stručnih radova i voditeljem brojnih znanstvenih projekata, prof. dr. sc. Miroslav Bertoša ta je nova naučena znanja i stečena saznanja, 2/2 napose pak znanstvenu osjetljivost prema problemima prošlosti, prenosio je mnogim naraštajima hrvatskih studenata povijesti.

Kulturno-umjetničko društvo (KUD)  udruga je s autonomnim statutom koja djeluje pri Zajednici Talijana Pula, a okuplja muški, mješoviti i ženski zbor te mandolinistički orkrestar. Iako je KUD „Lino Mariani“ službeno osnovan 6. svibnja 1950., zapravo djeluje od studenoga 1947. godine te je tako najstarija udruga građana Pule, a ove godine obilježava 77. obljetnicu neprekidnog djelovanja. Na početku djelovanja KUD se sastojao od orkestra mandolina i muškog radničkog zbora pod nazivom Società artistico-culturale operaia, odnosno Radničko kulturno-umjetničko društvo. Osnivanje i djelovanje KUD-a bilo je izraz društva koje je svoju budućnost i napredak temeljilo na tekovinama partizanske i antifašističke
borbe, s čime je sukladan bio i njihov glazbeni izričaj, da bi se zatim postupno proširio repertoar i na popularnu, klasičnu, opernu i sakralnu glazbu. Pod ravnanjem dirigenta Nella Milottija, koji je zbor vodio preko 50 godina i ostavio neizbrisiv trag, zbor se iz male skupine radnika koji pjevaju u slobodno vrijeme, pretvorio u jedan od najvećih i najvažnijih zborova u Istri te se afirmirao na državnoj i međunarodnoj razini.

Kroz godine je predanost vodstva i članova KUD-a umjetnosti, plesu i glazbi, obogatila kulturnu scenu ne samo lokalno, već i šire, a posebno je izražena njihova predanost očuvanju umjetničkog i kulturnog izričaja kako talijanske, tako i hrvatske umjetnosti. KUD i njegove sekcije za svoje su djelovanje i nastupe dobili niz priznanja i nagrada, između ostalog i Povelju Republike Hrvatske 2000. godine. Zahvalnicom KUD-u „Lino Mariani“ odajemo priznanje za predan rad i doprinos u očuvanju i promicanju bogate nematerijalne kulturne baštine i identiteta Istre. (IHR)