Plaće brže rastu u Slavoniji nego u Istri. Sručnjak objasnio zašto

Prosječne plaće u trećem kvartalu ove godine rasle su u cijeloj Hrvatskoj, pokazali su najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, koji je objavio detaljno stanje po županijama. Iako plaća nije silazila ispod 1.000 eura, u nekim županijama zabilježen je veći rast nego u drugim. U prvom redu to je Brodsko-posavska u kojoj je u spomenutom razdoblju neto prosječna plaća narasla za 16,8 posto, nasuprot Istarske županije, u kojoj se od prošle godine prosječna plaća povećala za 12,2 posto.

Željko Lovrinčević, ekonomski stručnjak, je za Večernji list kratko prokomentirao podatke DZS-a. Već je na samom početku poručio kako je nekoliko stvari koje se mogu iščitati iz podataka, ali se u prvom redu dotaknuo razlike između bruto i neto rasta. Naime, iako je Brodsko-posavska županija zabilježila najveći rast prosječne plaće, u neto varijanti taj rast iznosi 16,8%, dok je u bruto čak 19,3%. Isto tako je, vidljivo je iz podataka, i u drugim županijama.

"Razvidno je da bruto plaća značajno brže raste od neto plaće u trećem kvartalu. To pokazuje da porezno opterećenje na prosječne plaće raste. Ljudi ulaze u nešto više porezne razrede i to zbog toga što država nije povećala neoporezivi osobni odbitak. To je pogrešna odluka jer se time značajno povećalo porezno opterećenje", komentirao je Lovrinčević, navodeći kako bi ključ rješavanja problema povećanog poreznog opterećenja na plaćama bilo upravo povećavanje osobnog odbitka, dakle neoporezivog dijela dohotka koji služi za podmirivanje životnih troškova.

Lovrinčević je i ponudio odgovor na to kako da upravo plaće najviše rastu u županijama za koje se to i ne očekuje, a to je zato što su upravo Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija te u kojima najviše ljudi radi na minimalnoj plaći.

"Imate brži rast plaća u najslabije razvijenim županijama, dakle ondje gdje nema halabuke, već tamo gdje je najveći udio zaposlenih na minimalnim plaćama. Kroz podizanje minimalne plaće u tim županijama došlo je do značajnog porasta prosječne plaće",komentirao je, ali ukazao i na jednu važnu činjenicu koja se veže uz pojam minimalne plaće.

"U Hrvatskoj je jako puno ljudi fiktivno prijavljeno na minimalac, uključujući i vlasnike tvrtki jer im to porezni sustav omogućava. Vi ste vlasnik firme i prijavljeni ste na minimalac, a imate dobit od milijun eura. To je krivo postavljen sustav. Problem je što tu nema ograničenja i nekorištenja instituta minimalne plaće. Ne možete sebi platiti 650 eura, a u isto vrijeme i dobiti milijun eura. Druge države imaju postavljene gornje granice do koje razine možete isplatiti dobit ako ste prijavljeni na minimalac, To je velika rupa u sustavu i time dolazi do manjih uplata u mirovinski i zdravstveni sustav. To će jednog dana dovesti do mirovinske sirotinje", poručuje Lovrinčević.