'A joj, baš je krasan dan. U lijepom društvu, uz miris voća s merkata, uvijek je veselo'

Vjerovali ili ne, ali na najdepresivniji dan u godini, a takvim je proglašen upravo današnji ponedjeljak, treći u siječnju, tzv. Blue monday, nismo naišli na nijednog depresivnog ili barem tužnog Puljanina.

„A joj, baš je lijepi dan, krasan je dan“, krajičkom uha ulovili smo dio razgovora Puljanke dok je, nešto poslije 11, kad je granulo sunce, ispijala makijato na terasi kafića u centru grada. Nakon burovitog i hladnog tjedna, danas je konačno zatoplilo, skidale su se jakne, neki su hodali u kratkim rukavima, a na krcatim terasama samo nasmiješena i spokojna lica…

„Uopće nije depresivan“, kaže Aleksandra Benjak koju smo na tržnici priupitali osjeća li se danas depresivno, kao što nam sugerira psiholog Cliff Arnall koji je, uostalom, i izmislio ovaj dan, kasnije će se pokazati, ipak u marketinške svrhe, iako ne možemo izostaviti činjenicu da na loše raspoloženje mogu utjecati 'otrežnjenje' i prazan novčanik nakon blagdanskog lumpanja, kratki i sivi dani i povratak u svakodnevicu.

Kako bilo, Puležani ne drže do marketinških trikova koje je netko smislio u njihovo ime.

„U lijepom društvu, uz miris voća, na šarenoj tržnici s ljubaznim prodavačicama uvijek je veselo“, kaže Benjak. Njoj je svejedno sija li sunce ili daždi, je li dan kratak ili dug. Važno je veseliti se malim stvarima.

Slično razmišlja i jedan pulski penzioner.

„Na mene to ne utječe, u penziji sam i svi dani su mi slični. Kužim da ljudi ostanu bez novca nakon blagdana, da su dani kratki, ali meni to nije važno, to mi je dan kao i svaki drugi“, kaže.

I prodavačicama na tržnici danas nije uopće loš dan.

„Probudila sam se super dobre volje, odmorna i jedva sam čekala doći raditi“, podcrtava jedna piljarica.

„Najdepresivniji“ dan u godini nije impresionirao ni konobarsku ekipu u Uliksu.

“Meni nije depresivan, depresivnije mi je kad su dani kraći, kao u prosincu, a sad su se već produljili, sunce zalazi oko 17 sati. Kolikogod blagdanskih žaruljica gorjelo, to mi ne znači ništa“, kaže Tibor Dinka. Konobarice Debora Smoljan i Aurora Jurum domeću:“Čekamo Kineze i Uskrs“.

Debora ipak nije sigurna o kakvom se danu radi, je li on ipak loš kao što nam žele sugerirati.

„Sinoć sam radila i možda se nisam najbolje naspavala“, kaže i zaključuje da su večeri depresivnije nego jutra. Valjda zato što na ulicama nema ljudi. „Život je onakav kakvim ga napraviš. Kako misliš da će ti biti, tako će ti i biti“, rezonira Aurora.

O Plavom ponedjeljku piše i Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

„Iako je koncept Plavog ponedjeljka kritiziran zbog nedostatka znanstvene valjanosti, postao je dan za promicanje svijesti o mentalnom zdravlju i brige o sebi. Porijeklo izraza Plavi ponedjeljak seže u 2004. godinu i prvi ga je skovao psiholog i motivacijski govornik Cliff Arnall, kojeg je angažirala britanska turistička tvrtka Sky Travel, kao marketinški trik za poticanje ljudi da rezerviraju odmor u svrhu podizanja raspoloženja (i njihove zarade). Prvi su put predstavili koncept u priopćenju za tisak 2005., koristeći ga kao strategiju za pomoć ljudima da pobijedezimsku melankoliju planiranjem i organiziranjem putovanja, nekada kasnije tijekom godine. Sky Travel odabrao je Plavi ponedjeljak kao „najdepresivniji dan u godini" jer se često poklapa s financijskim poteškoćama, lošijom vremenskom prognozom, krajem božićnog uzbuđenja i povratkom rutinama te neispunjenjem novogodišnjih odluka – što bi moglo dovesti do kolektivno lošeg raspoloženja“, piše u članku što ga je priredila psihologinja Lea Maričić iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u „Štamparu“.

No, kaže da svakako nije isto doživjeti neugodne emocije, poput neraspoloženja, nemotiviranosti pa čak i umora (što je sasvim normalno), kao što je imati dijagnosticiranu depresiju.

„Na sve nas utječu različite stvari pa opterećenje poslom, nostalgija za obiteljskim okupljanjima ili možda stresna financijska situacija mogu pridonijeti lošijem raspoloženju u ovo doba godine, no to nisu klinički kriteriji za dijagnozu depresije. Istraživanja nisu dokazala da postoji ijedan dan depresivniji od svih ostalih, to je marketinški trik koji se, nažalost, učvrstio u modernoj kulturi.

Međutim, neki stručnjaci vjeruju da bi, unatoč nepostojanju znanstveno-matematičkog objašnjenja, sve to skupa moglo utjecati na ljudsku podsvijest da prima poruke koje ovaj dan čine sinonimom za tugu, a moć (auto)sugestije može biti velika. Što je još gore, ljudi čije je mentalno zdravlje narušeno mogli bi očekivati ​​pogoršanje svojih simptoma tog dana, a ta sugestija bi sama po sebi mogla biti dovoljna da pokrene depresivnu epizodu ili je pogorša“, piše Maričić.

Stoga, umjesto da se bavimo jednim određenim danom, zanimljivije je možda istražiti što to kod zime utječe na naše raspoloženje, npr. biokemijska neravnoteža u mozgu potaknuta kraćim dnevnim satima i manjkom sunčeve svjetlosti zimi pa ljudi doživljavaju pomak u svom biološkom unutarnjem satu ili cirkadijalnom ritmu, navodi psihologinja.

„Što tu možemo učiniti i što se uvijek savjetuje jest holistička briga o našem zdravlju: redovita fizička aktivnost, izlaganje danjem svjetlu, higijena spavanja, dobra prehrana, održavanje veze s obitelji i prijateljima te ulaganje truda da budemo nježniji prema sebi.

Govoreći da je ovaj dan najdepresivniji dan u godini, bez ikakvih dokaza, trivijaliziramo koliko depresija može biti ozbiljna, stoga to nije pravi način za podizanje svijesti. Dobro mentalno zdravlje jedan je od najvećih (zdravstvenih) izazova i zadataka naše generacije, a depresija nije jednodnevni fenomen. Ukoliko primijetite da intenzivni simptomi potraju više tjedana i ne možete na njih utjecati, sugerira se kontaktirati stručnjaka za mentalno zdravlje“, zaključuje Maričić.