Pogledajte gdje se u Istri uzgaja - šafran!

Ekipa Jutarnjeg lista bila je u berbi istarskog šafrana, najskupljeg začina koji se uzgaja na farmi kod Motovuna. Najdelikatniji je to od svih začina, kažu, te otkrivaju da su ga brali na jedinoj istarskoj farmi koja se bavi isključivo tom kulturom. Samo za usporedbu, cijena osušenih nježnih crvenih tučaka višestruko nadmašuje onu najcjenjenijeg bijelog tartufa.

Ne košta uzalud gram suhog šafrana poput zlata. Berba je mukotrpna, odvajanje tučka od cvijeta u kasnijoj fazi traži jako puno strpljenja i ručnog rada, kao i sušenje i pakiranje. Kada je šafran u punom cvatu, Ester Černjeka iz Škropeta kraj Motovuna sa suprugom i sinom na polju je "u niskom startu" i do 12 sati. Jer cvijet šafrana treba pobrati isti dan kada se otvori. Kod njega jednostavno nema čekanja. Dođete li drugi dan, cvijet je već propao, a time i vaš cjelogodišnji trud. A šafran se bere samo ručno, i to baš u ovo doba, priča nam jedina uzgajivačica šafrana u Istri i jedna od rijetkih u Hrvatskoj koja nas je povela na svoje polje zajedno s istarskim chefovima u sklopu još jedne kulinarske edukacijske radionice Agencije za ruralni razvoj Istre. No, polje još nije u potpunosti ljubičasto. Šafran je tek počeo cvjetati.

"Svake godine berba počinje u drugo vrijeme. Nekad je odmah početkom listopada, nekada krajem, a nekada u sredini. Očekivali smo da će ove godine početi prije, no tek su se sada polako počeli otvarati cvjetovi, pa očekujemo da će polje biti ljubičasto ovaj vikend, kada nas čeka puno posla", priča ova istarska uzgajivačica vrhunskog i oduvijek skupog začina koji se rijetko gdje proizvodi u Hrvatskoj. Vjerojatno se u tu priču ne bi bila upustila ni Ester da je na taj potez prije četiri godine nije nagovorio budući zet, koji se u međuvremenu s njezinom kćeri odselio u inozemstvo. No, Ester, ekonomistica po zvanju koja se čitav život bavi poljoprivredom, bez obzira na to što je "izgubila" partnera u proizvodnji, ostala je u poslu i zaljubila se u ovu ljubičastu biljku koja tradicionalno dolazi s velikih plantaža u Iranu, Španjolskoj i Italiji. Kaže da joj je to posao koji će joj osigurati mirnu mirovinu, a i pruža joj veliko zadovoljstvo.

"I prije nego što sam ga počela uzgajati, često sam ga koristila u svojoj kuhinji, no prije 10 godina bilo ga je teško nabaviti u Hrvatskoj. Kupovali smo ga u Italiji. I tako je nastala potreba da se time počnemo baviti. Prije svega, to mojoj obitelji nije biznis, nego sporedna djelatnost. Svi smo mi zaposleni, a u slobodno vrijeme bavimo se šafranom i imamo svoj OPG. Kako se u Hrvatskoj šafran baš i ne uzgaja, morala sam se puno educirati putem talijanske literature da bismo shvatili na koji se način uzgaja, bere i suši. Isto tako, pomogao nam je jedan konzultant", priča Ester, koja trenutačno godišnje proizvede pola kilograma sušenog šafrana na 1500 metara kvadratnih zemlje do obiteljske kuće u središnjoj Istri. Male su to količine i sve će ih plasirati u trgovine i restorane, ali i velike hotelske kuće poput Valamara.

Više o toj temu pročitajte ovdje.