IDS i katalonski CDC za veću ulogu regija u Europskoj uniji

Stalno se naglašava da je Hrvatska srednjoeuropska i zapadnobalkanska zemlja, no ona je i mediteranska zemlja, što se posljednjih godina često zanemarivalo. Ako Kukuriku koalicija dođe na vlast veća usmjerenost prema Mediteranu bit će jedna od odlika nove hrvatske vanjske politike. Jedan je to od zaključaka međunarodne konferencije „Novi putevi suradnje na Mediteranu“, održane 23. rujna u Villi Polesini u Poreču.

Konferenciju su zajednički organizirali Convergencia Democratica de Cataluna (CDC) vodeća regionalna stranka u Kataloniji i Istarski demokratski sabor (IDS), pod pokroviteljstvom Europske liberalne stranke ELDR i uz potporu NDI-a (National democratic institut) i zaklade Friedrich Naumann (FNST).

U ime organizatora domaćini su bili Ivan Jakovčić, predsjednik IDS-a i Oriol Pujol, sekretar CDC-a, a na konferenciji su, među ostalim, govorili Marc Guerrero, potpredsjednik ELDR; Neven Mimica, potpredsjednik Hrvatskog sabora, član izaslanstva Hrvatskoga sabora u Euro-mediteranskoj parlamentarnoj skupštini i predsjednik Odbora za europske integracije; Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenja pregovora s EU; Roger Albiyana, direktor Unije za Mediteran i drugi.

„Pozdravljamo dunavsku politiku naše zemlje, ali inzistiramo i na mediteranskoj“, rekao je Ivan Jakovčić u svom govoru. „Istra i Katalonija su različite po brojkama, ali smo isti kada govorimo o vrijednostima koje dijeli većina građana ove dvije regije, kao što su ljudska prava, multikulturalnost i pravo na različitost. I IDS i CDC zalažu se za europski regionalizam obojen duginim bojama mira, prijateljstva, za koje želimo da se prošire po cijelom Mediteranu“, rekao je Jakovčić, naglasivši da IDS može puno toga naučiti od CDC-a, naročito o odnosima sa središnjom državnom vlašću, što vladajuća katalonska stranka već godinama uspješno radi, bez obzira jesu li u Španjolskoj na vlasti stranke lijevog ili desnog centra. Jakovčić je stoga izrazio nadu da će buduća hrvatska Vlada, koju će formirati SDP, HNS, IDS i HSU, omogućiti nove odnose između centralne i regionalne vlasti.

„Hrvatska je 2001. pokušala napraviti iskorak prema decentralizaciji, ali bezuspješno. Uvjeren sam da ćemo to sada ispraviti, jer je regionalna samouprava uostalom zapisana i u hrvatskom Ustavu. IDS samo želi da se članci Ustava, koji se tiču decentralizacije i regionalne samouprave napokon i ostvare. U deset godina HDZ po tome ništa nije uradio“, rekao je Jakovčić izrazivši nadu da će u provođenju decentralizacije Hrvatske moći puno naučiti od svojih prijatelja iz Katalonije, koja je prije 25 godina bila jedan od inicijatora osnivanja Skupštine europskih regija.

„Istra i IDS danas su prepoznatljivi kao brend i izvan granica Hrvatske, u svim državama bivše Jugoslavije i Italije, a ulaskom Hrvatske u EU to ćemo, zajedno s Katalonijom i njihovom strankom CDC postati i u čitavoj Europi, te vjerujem da će naše dvije stranke u bliskoj budućnosti otvoriti raspravu o ulozi regija u jednoj novoj, modernijoj Europi“, rekao je Jakovčić naglasivši da kao jedan od načina izlaska iz krize, u kojoj se Europska unija trenutno nalazi, vidi u jačanju uloge regionalizma u Europi.

S Jakovčićem se složio Oriol Pujol, sekretar CDC-a, što je nominalno druga, ali politički prva dužnost u toj stranci s obzirom da je formalni predsjednik ujedno i predsjednik Katalonije. On je istaknuo da su IDS i CDC po mnogo čemu slični, kao i Istra i Katalonija. „I mi u Kataloniji i vi Istri primamo svakoga tko poštuje naše običaje i vrijedan je. Multikulturalnost je i naše i vaše obilježje“, poručio je Pujol.

U nastavku se Jakovčić vratio na glavnu temu konferencije, odnose na Mediteranu. Podsjetio je na osnivanje Unije za Mediteran, multilateralnog okvira za suradnju Europske unije i zemalja Mediterana koji se institucionalno nadovezuje na Euro-mediteransko partnerstvo, poznatije pod nazivom Barcelonski proces. Pokrenuto 1995. na Euro-mediteranskoj konferenciji u Barceloni na inicijativu tadašnjih 15 zemalja članica Europske unije i deset zemalja južnog Mediterana, cilj Euro-mediteranskog partnerstva je jačanje suradnje, dijaloga i regionalne integracije na Mediteranu. No, zbog aktualnih revolucija u većini zemalja južnog Mediterana ti su procesi privremeno zaustavljeni.

Jakovčić procjenjuje da će se u budućnosti, naročito nakon demokratizacije sjevernoafričkih zemalja, težište svjetske politike fokusirati na Mediteran, naročito zbog gospodarskih mogućnosti koje to područje pruža Europskoj uniji, gdje živi više od pola milijarde ljudi. 

Vesna Pusić, vjerojatna buduća hrvatska ministrica vanjskih poslova, istakla je da je Mediteran u zadnjih nekoliko godina, od gotovo nevidljive regije izašao u prvi plan svjetskog i europskog interesa, jer je dio EU, ali i najvažniji europski susjed. „Hrvatska je u srednjoj Europi, ona je na zapadnom Balkanu, ali Hrvatska se nalazi i na Mediteranu. Naša je prednost da sve to možemo ugraditi u naš identitet, ali od sve te tri dimenzije našeg identiteta, najmanje truda uložili smo u mediteranski dio“, rekla je Pusić najavivši aktivniju hrvatsku ulogu na Mediteranu.

Neven Mimica je također najavio da će buduća hrvatska Vlada vanjsku politiku usmjeriti u pravcu Mediterana, obećao je snažnu decentralizaciju te istaknuo da će Hrvatska u budućnosti pored dunavske imati i naglašenu jadransko-jonsku suradnju. (Tekst: Eleonora Vlačić, foto: Nenad Čakić)