Obnavlja se rovinjski trg na kojem se nekad nalazila lokva. No, nisu svi zadovoljni onime što će se tamo nalaziti

Rekonstrukcija Trga na lokvi u blizini autobusne stranice, pošte i Doma zdravlja, jednog od najfrekventnijih dijelova Rovinja, napreduje prema planu. Graditelji iz tvrtki Benčić i Gajana kop s kooperantima dosad nisu naišli na iznenađenja. Rovinj nije antički grad pa su do sada iskopani samo ostaci austrougarskog bunara iz 18. stoljeća, kojeg su arheolozi dokumentirali.

Trenutno se radi na zamjeni komunalne infrastrukture, vodovodnih, elektro i telekomunikacijskih instalacija. Najveći je zahvat obnova kanalizacije na tom području. Po završetku infrastrukturnih radova, slijedi izvedba partnernog dijela trga, kojeg će izvoditi radnici pazinskog Kamena, sadnja novih stabala i na koncu postavljanje spomen-obilježja hrvatskim braniteljima.

Oko ovoga je bilo najviše okapanja. Naime, u najbrojnijoj rovinjskoj braniteljskoj Udruzi veterana i dragovoljaca Domovinskog rata smatrali su da je obilježje braniteljima trebalo postaviti uz sadašnji spomenik palim borcima u uvali Valdibora. Kažu da su se sinovi i unuci boraca NOR-a borili za istu stvar, da su postigli i suglasnost s Udrugom antifašističkih boraca i antifašista.

Naglasili su da je Trg na lokvi vrlo frekventan, posebno ljeti, pa zahtijeva cjelovito arhitektonsko-urbanističko rješenje, sve do modernije zgrade pošte i bivše Tvornice duhana. Naime, uz trg se nalaze autobusna stanica s bivšom garažom, zastarjela i dotrajala robna kuća te niz servisnih sadržaja, kafića, taksi stanice i novinskih kiosaka. Po njima, sadašnja lokacija spomen- obilježja pretvoriti će se u otvoreni javni zahod, kao što je sada u pothodniku stare robne kuće.

Zanimljiva je povijest Trga na lokvi, koji je bio vrelo života na istočnom dijelu grada. Na mjestu trga bila je doista lokva, što zorno pokazuje slika rovinjskog slikara Gemalda Macchija u vlasništvu njegove obitelji, sina Gemalda i kćeri Lidije. Gemaldo Macchi je bio sin mnogo poznatijeg slikara Antonija Macchija, a na slici današnjeg Trga na lokvi pokazao se kao detaljist, prikazavši nekadašnju lokvu i okolinu s poljima do prvih kuća iza crkvice sv. Trojstva. U prvom planu je i javna vaga. U pozadini lokve bili su rovinjska uljara i mlin za žito.

Zadnju veću preobrazbu trg je doživio nakon oslobođenja kada su ga na 'takmičenju', tako su sofisticirano zvali radne akcije, organizirano uređivali rovinjski omladinci i omladinke. O tome svjedoči fotografija sačuvana u Muzeju grada Rovinja.

Uz Trg na lokvi, na početku Ulice Matea Benussija je, nakon što se promet u gradu povećavao, s rovinjske rive preseljena autobusna stanica. Neuvjetna zgrada je kasnije srušena, a 1965. izgrađen je novi, u to vrijeme moderan autobusni kolodvor prema projektu arhitekta Alda Brajnovića. Nova stanica, čiju je gradnju financirao riječki Autotrans, s druge je, stražnje strane imala radionicu za održavanje autobusa i parking. U produžetku stanice bio je kafić i nekoliko trgovina.

Dvije godina kasnije uz stanicu je izgrađena i robna kuća za tadašnje hotelsko trgovačko proizvodno poduzeća Jadran. Zbog gradnje robne kuće srušena je uljara, pa su rovinjski poljoprivrednici morali nositi masline na preradu u druga mjesta, sve do Buja.

Potom su u blizini izgrađeni novi dom zdravlja i pošta. Da bi se iskoristili okolni prostori, najpoznatiji rovinjski arhitekt Berislav Iskra je 1995. izradio studiju koja bi omogućila njihovo vrednovanje.

U toj verziji trg bi dobio suvremeni izgled popločen kamenom. Okolne neuvjetne kuće dobile bi nove prikladne poslovne i stambene sadržaje. Među ostalim, bilo je predviđeno da će se dizati i sjedište Komunalnog servisa, sadašnja prizemna zgrada sa velikim dvorištem.

Budući da je dio prostora autobusne stanice u vlasništvu Adris grupe, prilikom gradnje luksuznih hotela na prostoru Monte Mulini izrađena je prostorna studija šireg područja nekadašnje tvornice duhana. Prema zamislima poznatog arhitekta Borisa Podrecce i londonskog arhitektonskog studija Ws-Aints, prostornu studiju su izradili u zagrebačkom Studiju LHD, gdje su uz ostalo projektirani hoteli Lone i kasnije Grand hotel Park. Prema studiji, kompleks tvornice duhana bi se trebao pretvoriti u kongresno-turistički centar s brojnim atrakcijama. Na mjestu sadašnje robne kuće i ugostiteljskih objekata zamišljen je muzej suvremene umjetnosti.

Na koncu, Grad Rovinj je raspisao javni natječaj za likovno i arhitektonsko-urbanističko-krajobrazno idejno rješenje trga na kojem je najboljim ocijenjen rad Vanje Ilić iz Zagreba, autorice niza interpolacija, izložbi i projekata iz područja arhitekture, uređenja javnih prostora i produkt dizajna. Vanja Ilić je dobitnica prestižnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu.

Lokacija je odabrana temeljem komparativne analize prednosti i nedostataka nekoliko predloženih lokacija oko kojih nije postignuta suglasnost Grada Rovinja i braniteljskih udruga. Iako se radi o visokofrekventnom gradskom prostoru, zatečeno stanje trga na Lokvi prepoznaje se kao zapušteni urbani prostor visokog potencijala, jedno je od obrazloženja . Kao najveća kvaliteta lokacije naglašava se mirna oaza unutar gradske vreve.

Prostorni koncept bazira se na implementaciji spomen obilježja kao generatora novog urbanog mjesta, dnevnog boravka građana i turista prepoznatljive točke svakodnevnog korištenja, a isto tako i mjesto podatno za programe posebnih i svečanih prilika. Projekt sagledava širu zonu obuhvata te stoga lokaciju vrednuje kao integralnu cjelinu budućeg transformiranog trga.

„Koncepcija se bazira na integraciji spomen obilježja, urbane opreme, popločenja i formiranja čitavog prostora šireg obuhvata u jedinstvenu identitetsku, spomeničku i prostornu cjelinu budućeg trga. Postavljanje spomen obilježja / spomen klupe unutar užeg obuhvata intervencije izvodi se u gotovom centralnom djelu obuhvata, koje je ujedno i najmirnije mjesto okupljanja i komemoracije, kao simbolički i doslovni početak transformacije prostora u novi gradski trg. Ovom gestom se definira se ishodišna točka transformacije čitave plohe i buduće integralne cjelovite zone i ostvaruje jasna artikulacija prostora hlada u gustom gradskom tkivu, formira se novi gradski dnevni boravak za građane i turiste“, stoji u obrazloženju nagrađenog rada.

„Čitava koncepcija se referira na odnos memorije prošlosti prema sadašnjosti i budućnosti. Osvještavanje žrtve rata procesuira se kroz boravak u miru, kroz priliku za odmor i kontemplaciju, ali i radost i vrijeme ugodnog i sigurnog boravka koje nam je ratna žrtva omogućila. Pojavnost spomen obilježja artikulira se u vidu hiperdimenzionirane klupe koja kroz izvedbu poprima svoj konačni format. Tehnički se izvodi u dijelovima koji se kao već izrađeni montiraju na mjestu istovremeno uvodi u novoformirani cjeloviti trg i centralni sadržaj za boravak i druženje. Materijalizacija u vidu mjedi podržava spomenički karakter“, ističe se u opisu spomen obilježja.

U središnjom dijelu spomen-obilježja nalazit će se nosači zastava i vijenaca te mjesto za svijeće. Pozicija unutar šire zone obuhvata, geometrija spomen obilježja, jedinstvena parterna ploha, sugeriraju mjesto okupljanja ljudi prilikom obilježavanja. Natpis 'Pro memoria. Pro futuro' izvest će se laserskom gravurom na čeonoj plohi, s diskretnom ambijentalnom LED rasvjetom.