Zaiskrilo između Miletića i Bassanesea, pričalo se tko je imao više mandata, a jedan je vijećnik zamalo zaradio opomenu...

Današnji aktualni sat istarskog parlamenta u Pazinu nije prošao bez povišenih tonova, no s obzirom na nadolazeće lokalne izbore, atmosfera je ipak bila poprilično mlaka.

Nekoliko doskočica i sitnih provokacija izmijenili su Vili Bassanese (SDP) i župan Boris Miletić, a malo jači okršaj zbio se između Slavena Boljuna (Možemo!) i Miletića.

Bassanese je postavio pitanje oko Lučke uprave Umag-Novigrad.

'Kao županijska ustanova, Lučka uprava je još 2000. godine raspisala natječaj za izgradnju tadašnje marine s 200 vezova, koncesija se davala na 10 godina, izabran je najbolji ponuditelj, ugovor je potpisan ali ne prema javnom natječaju nego sasvim suprotno pa se 24 godine ne događa ništa. U više navrata smo se službeno obratili Lučkoj upravi ali problem nije riješen. Uputili su nas Županiji', kaže Bassanese. Župan mu je najavio pisani odgovor. Drugo Bassaneseovo pitanje bilo je usmjereno prema prostornom planiranju, gdje je, tvrdi, 'došlo do okupacije prostora u Istri'.

'Prostor Istarske županije je naš najveći resurs i trebao bi biti najvažnija tema za održivu budućnost Istre, kako za razvoj gospodarstva, infrastrukture, tako i za razvoj turizma, za gospodarenje otpadom, razvoj vodnih resursa, razvoj elektroenergetskog sustava i za uopće kontrolirani i održivi razvoj. Prostorni plan Istarske županje je temeljni domument koji uređuje i čuva naš prostor. Stoga je upitan naš odnos prema našem prostoru u Istri jer se vec četiri godine nismo maknuli i Prostorni plan nije donesen ni u ciljanim izmjenama, dok razmišljanje o sustavnim izmjenama prostornog plana Istarske županije u cilju očuvanja i održivog upravljanja razvojem Istre nije ni započelo. U međuvremenu nam se pred očima događa tiha okupacija Istre i tu je politika odgovorna', rekao je Bassanese.

'Kada govorimo o prostornom planiranju, zakonska regulativa propisuje određene postupke koji su neophodni da bi uopće moglo doći do odlučivanja. Temeljem zakona, točkaste izmjene više ne postoje. Mi smo pokrenuli izmjene Prostornog plana Istarske županije da obuhvatimo one aktivnosti koje se prvenstveno tiču infrastrukture, a ne namjene prostora. Zadnja izmjena bila je 2016. godine, to je najjači alat kojeg jedna jedinica lokalne samouprave ima što se tiče prostora. Meni su ipak bitniji ljudi koji ovdje žive. Siguran sam da će izmjenama koje su u završnoj fazi biti pokrenute sveobuhvatne izmjene Prostornog plana jer je nakon devet godina došlo vrijeme za to. Kada govorite o okupaciji prostora, ne možete izostaviti značajnu ulogu gradova, a Vi ste na čelu jednog od njih, koji mogu imati restriktivniju ulogu u odnosu na Županijski plan. Mislim da nije u redu obmanjivati javnost i govoriti da se zbog Prostornog plana IŽ-a negdje previše gradi, jer znate i sami da svaki grad i općina mogu imati puno manje građevinsko područje. Podijelimo odgovornost zajedno, Vi možete smanjiti obuhvat gradnje', poručio je Miletić.

Nakon toga je uslijedilo blago prepucavanje o tome tko je osvojio više mandata, Bassanese sedam, Miletić pet, tko mora pojesti više palente, pa se ubrzo uključio i bivši župan i europarlamentarac Ivan Jakovčić (IDS) koji je imao potrebu istaknuti da je u životu odradio mandata - više od njih.

'Zainteresiran sam da obnovimo naš ured u Bruxellesu. Istra danas nema svog eurozastupnika. Treba nam ured, Istra mora biti prisutna u Bruxellesu zbog naše politike, ali i gospodarstva', istaknuo je Jakovčić, dok se u drugom pitanju dotaknuo problema koji već desetljećima nije riješen, a radi se o spoju Istarskog ipsilona na slovenske autoceste. Župan se uglavnom složio s Jakovčićem, naglasio da je pitanje autoceste rezultat slovenske državne politike te da se treba napraviti politički pritisak na svim razinama.

Slaven Boljun otvorio je temu zaštite Ćićarije.

'Prirodna bogatstva su uz ljude naše najveće blago i moramo ih sačuvati za nas, a posebice za naše buduće generacije. Prije točno pet godina završio je Projekt LIKE kojim su stvoreni preduvjeti  za proglašenje Regionalnog parka Ćićarija. Radi se o najvišoj kategoriji županijske razine zaštite koju proglašava ova skupština. To ne samo da bi zaštitilo naš biser Ćićariju, već i otvarilo brojne mogućnosti za ekonomski razvoj tog područja. Regionalni park bi obuhvaćao cijelo područje općine Lanišće, jedan dio teritorija Grada Buzeta.

Tada, 2020., činilo se da je preostala samo formalnost donošenja odluke ove skupštine o proglašenju regionalnog parka i nije mi jasno što se događalo ovih pet godina. Stoga, moje je pitanje za župana kada će ova Skupština odlučivati o proglašenju Regionalnog parka na Ćićariji i time zaštititi naše prirodno bogatstvo? Zašto se pet godina nismo pomaknuli s mjesta, a svi preduvjeti su bili ispunjeni završetkom projekta u veljači 2020. godine?

Odgovornost za budućnost našeg prostora i prirode je u našim rukama. U slučaju zaštite Ćićarije sve je spremno i sve je u ovlasti ove skupštine. Samo je potrebno da župan i predsjednica odluku stave na dnevni red', kazao je Boljun.

Potom ga je zanimalo što radi Centar za razvoj ribarstva i akvakulture Istarske županije.

'Uskoro će biti dvije godine od njegovog otvaranja, a prvu godinu dana uopće nije imao ravnatelja. Otišao sam na web stranicu i pod rubrikom Novosti zadnja vijest je vijest o natječaju za ravnatelja. Znači od veljače 2024. do danas niti jedna jedina novost. Iz razgovora s ribarima iz različitih dijelova Istre saznajem da nitko ne zna ništa o aktivnostima tog centra', kaže Boljun.

Pročelnik Županijskog odjela za održivi razvoj Mirko Radolović odgovorio mu je na prvo pitanje.

'Što se tiče Ćićarije, istina je da je napravljena stručna podloga. Radi se o velikom obuhvatu na velikom području i to bi bila najveća zaštita u ingerenciji Istarske županije. Potrebno je osigurati velika sredstva za zaštitu i da bi Natura Histrica imala kapacitete za njeno provođenje. Želimo dobiti i nove podatke da bi stručna podloga bila još bolja', odgovara Radolović.

Zamjenik pročelnika Gracijano Prekalj odgovorio je na pitanje o Centru za razvoj ribarstva i akvakulture.

'Centar je osnovan na temelju aktivnosti koje su proizašle iz međunarodnog strateškog pojekta Argos. Očekujemo da će nam ponovo potvrditi projekt i da ćemo nastaviti s aktivnostima, prije svega istraživanjem i utvrđivanje inozemnih vrsta u Jadranskom moru i kako one utječju na autohtone vrste', odgovorio je Prekalj.

Boljun nije bio zadovoljan odgovorom pa je upitao direktno župana zašto u četiri godine nije bilo političke volje da projekt Ćićarije dođe na odlučivanje na Skupštini. Također, imao je dodatno pitanje i o ribarstvu.

'Ribarska luka Zonchi. Ribari i dalje čekaju izmjene Prostornog plana IŽ-a. Problem je što smo već u 2025. godini, a Operativni program završava 2027. Mora se promijeniti Prostorni plan IŽ-a i shodno tome plan Grada Pule. Ne znamo ako će novac za ribarske luke biti u novom fondu nakon 2027. Nadamo se da ribari neće po ko zna koji put izvisiti', poručio je Boljun, što je iziritiralo župana Miletića.

'Razumijem da je predizborno vrijeme, ovo su provokacije. Kada govorite o ribarskoj luci, govorite apsolutne neistine, da ne upotrijebim neku grublju riječ, a još ste po struci pravnik. Trebali biste govoriti istinu. Po pitanju Ćićarije u ovom mandatu je definitivno najviše sredstava išlo u njihovu općinu. Pitajte načelnicu i građane koji tamo žive. Govorite istinu', odbrusio mu je Miletić.

'S obzirom da sam bio četiri mandata na čelu Grada Pule, u Prostornom planu u uvali Zonka postoje dva dijela, jedan za sportsku lučicu, a drugi za ribare. To što pojedini ribari ne žele odustati i otići s određenih područja u Zonku je druga tema. Ne znam koga Vi zastupate, da li se pripremate za nastup pred sudom, nemojte lagati', poručio je Miletić Boljunu koji nije imao priliku više replicirati pa je zamalo zaradio opomenu jer je započeo komentirati odgovor župana.

Na Boljunovo izlaganje referirao se kasnije i Goran Subotić (SDP) i naglasio da često prolazi pored ureda Centra za ribarstvo te da su prostorije uvijek prazne.

Zatim je načelnik istarske policije Alen Klabot iznio informaciju o stanju sigurnosti na području lstarske županije u 2024. godini, o čemu se detaljno može saznati ovdje.