'Naša bojna poznata je po humanosti, na naš ratni put nije bilo primjedbi'

U organizaciji rovinjskog ogranka Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata (UHVDR) obilježena je 33. godišnjica formiranja 119. brigade Hrvatske vojske, kroz koju je prošlo više od 2300 branitelja s područja nekadašnje općine Rovinj. Brigada sa ručnicima s područja Puljštine, Rovinjštine i Labinštine osnovana 7. rujna 1991. godine, a rovinjska bojna, nekadašnji bataljun Fortunali, je već u veljači 1992. krenula u Liku, koja će postati njihov drugi dom. Pripadnici brigade su na rovinjskom gradskom groblju Laste položili vijenac na grob Tomislava Brstila, prve žrtve Domovinskog rata iz Rovinja. Njegove pogibije prisjetio se Marijan Mužinić, jedan od zapovjednika 119. brigade.

Pripadnici brigade su se potom okupili u Čakavskoj kući u Žminju, gdje ih je dočekao domaćin, općinski načelnik Željko Plavšić, izrazivši zadovoljstvo što svoj jubilej brigada ove godine obilježava u Žminju. O ratnom putu brigade i Fortunala ovdje su govorili zapovjednici Marijan Mužinić i Drago Pulić, evociravši uspomenu na postrojbu koja je odradila velike zadaće u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine. Vrhunac vojnog djelovanja bilo je sudjelovanje u završnim operacijama Oluja su tri bojne, pulska, rovinjska i labinska, koje su zajedno brojile 600 vojnika.

„Našu diviziju je karakterizirao veliki odaziv na mobilizaciju od 98 posto, visoki stupanj samodiscipline, odgovornosti i profesionalnosti. Humanost, briga za domicilno stanovništvo i odnos prema poraženom neprijatelju sukladno Ženevskoj konvenciji značajka je po kojoj je naša bojna bila prepoznata, pa na naš ratni put nije bilo primjedbi niti su iza nas ostajali repovi“, istaknuo je Mužinić. „Posebno smo ponosni što smo bili jedina jedinica s područje Istre koja se vratila u punom broju, bez poginulih“, dodao je Pulić.

Zbog svih ovih karakteristika, Fortunali su sa druge dvije istarske bojne iz Pule i Labina u Oluji dobili zadatak osiguranja prodora elitne Prve gardijske brigade Tigrovi. Zadaća im je bila podupiranja tenkovske bojne Tigrova u nastupnoj ofanzivi na pravcu Križ Polje – Glibodol – Lička Jasenica – Saborsko – Rakovica čiji je cilj bio razdvajanje teritorija Krajine sve do granice sa Bosnom i Hercegovinom, time i onemogućavanje zajedničkog djelovanja neprijateljske vojske.

Uz osiguravanje prodora na pravcu Fortunali su sprječavali eventualni udar na lijevi bok taktičke grupe iz pravca Slunja i Plaškog gdje su bile locirane jake neprijateljske snage. Kompletna operacija se izvodila uspješno, oslobađani  su dio po dio teritorija, neprijateljska uporišta su padala bez značajnih gubitaka.

Prva i treća bojna 119. brigade iz Pule i Labina su po završetku Oluje krenule kući u Istru. Nakon uspješno odrađenih zadaća druga bojna Fortunali je u velikoj tajnosti premještena na Plitvice u predio Grabovac gdje su boravili sve do 13 kolovoza. Po zahtjevu zapovjedništva i gardijske brigade zadržani su, naime, radi mogućnost njihovog sudjelovanja u djelovanjima na istočno slavonskom ratištu. Srećom, rasplet mogućeg ratnog sukoba je politički riješen pa je bojna Fortunali kao zadnja postrojba 119. brigade krenuli kući.

Nakon druženja u Čakavskoj kući položen je vijenac na spomen ploču 119. brigadi HV, postavljenoj uz spomenik žrtvama fašizma u parku kod upravne zgrade općine. Prvi zapovjednik 119. brigade bio je brigadir Branko Bošnjak, a načelnik stožera brigadir Marijan Mužinić, koji je ubrzo preuzeo zapovjedništvo, a na njegovo je mjesto postavljen Josip Strugar. Kasnije je na čelo brigade je stao pukovnik Mauro Ukušić s načelnikom stožera satnikom Edijem Svichem i bojnikom Cvjetkom Vretenarom. Nakon Ukušića slijedeći zapovjednik bio je pukovnik Mirko Vuković, kojem je kao načelnik stožera asistirao bojnik Robert Fabris.

I ovom su prilikom rovinjski branitelji izrazili svoje nezadovoljstvo predloženim rješenjem izgradnje spomen obilježja na Trgu na lokvi u Rovinju. Naime, njihovo je stajalište da bi obilježja trebalo postaviti u Valdibori na ili uz velebni spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata.

„Mi pripadnici UDVDR-a smatramo da smo nasljednici naših očeva i djedova koji su se borili u Drugom svjetskom ratu i da se obilježja poginulim u Domovinskom ratu treba postaviti negdje oko postojećeg spomenika kako bi se svim generacijama koje su se borile protiv fašizma davala počast na jednom mjestu. Spomen ploče našoj brigadi postavljene su uz spomenike NOB-a u Balama, Kanfanaru i Žminju, pa bi tako trebalo biti i u Rovinju“, poručio je Boris Juričić, predsjednik UHVDR Rovinja.