Ni gimnazijalci nisu što su nekad bili. Ovo su rezultati mature

Hrvatski maturanti nemaju se čime ponositi, barem dio njih. Naime, prema privremenim rezultatima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, maturu je palo čak 928 gimnazijalaca, odnosno njih 8,71 posto, što je dvostruko, pa i trostruko više nego prijašnjih godina, kada maturu nije prošlo između 2,2 i 3,9 gimnazijalaca u Hrvatskoj.

Nekad su gimnaziju pohađali samo najbolji od najboljih, a danas, u inflaciji odlikaša u osmoljetki, nekad najelitnije škole upisuju čak i ispodprosječni učenici, pa mnoge ovakav rezultat ne čudi.

Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, javno je izrazio zabrinutost zbog općenite niske razine pismenosti. “Naši učenici sve manje čitaju i zavaravaju se da će čitanjem skraćenih djela moći kvalitetno napisati esej”, upozorio je. Doista, nezanemariv je broj onih koji su iz eseja dobili nulu, a zabrinjavaju i vulgarnosti, dosad nezabilježene na ovom ispitu znanja.

Čemu pročitati knjigu, kad je na internetu dostupan sažetak? Tom se krilaticom vode i mnogi gimnazijalci, među njima i neki pulski, koji su u čitanje krenuli entuzijastično, a onda se priklonili bržoj i manje bolnoj varijanti. Bolne posljedice, međutim, isplivale su vrlo brzo: vokabular takvih budućih akademskih građana kreće se u suženim okvirima razgovornog jezika, a ekspresivno izražavanje eventualno podsjeća na ekspres lonac. Dušman, što je to, dušek? Tat? Vjerojatno tipfeler, dumaju neki od bivših učenika Gimnazije u Puli, sadašnji studenti Sveučilišta u Zagrebu, koje smo podvrgnuli blic ispitu. 

Za razliku od gimnazijalaca, koji su obvezni polagati maturu, strukovnjaci to ne moraju, osim ako žele upisati fakultet. Tu je rezultat, blago rečeno, katastrofalan: gotovo je polovica učenika strukovnih škola, preciznije njih 48,5 posto, palo maturu, za razliku od lani (33,2 posto) i preklani (29,5 posto), kad situacija nije bila puno bolja.

Nije sve, međutim, tako crno: ako to može pružiti utjehu, ove godine rezultati mature bili su bolji nego lani iz fizike, osnovne razine engleskog, više razine njemačkog, politike i gospodarstva te geografije. Nešto su lošiji rezultati iz hrvatskog jezika, biologije, kemije i psihologije, a podjednaki iz matematike (osnovna razina), informatike i više razine engleskog jezika.

Zasad, međutim, nema službenih podataka o situaciji u Istri. Iz Nacionalnog centra navode da trenutno raspolažu privremenim rezultatima državne mature, nakon čega učenici, odnosno pristupnici, mogu podnijeti pisani prigovor na bodovanje ispita. “Procedura podnošenja prigovora propisana je člankom 43. Pravilnika o polaganju državne mature. Tek nakon završetka cjelokupne procedure obrade prigovora i objave konačnih rezultata državne mature u školskoj godini 2023./2024. Centar će imati cjelovite podatke. Temeljem svega navedenoga trenutno nismo u mogućnosti davati podatke o konačnom uspjehu učenika odnosno pristupnika na državnoj maturi”, navode. Više nismo doznali ni u nadležnom Županijskom odjelu za obrazovanje, sport i tehničku kulturu, gdje su kazali da “Istarska županija nije uključena u proces državne mature” te nas uputili u Nacionalni centar. (Mirjana Vermezović Ivanović)