'Hrvatska gotovo da nema stadiona koji zadovoljava sigurnosne uvjete'

Prvi panel u sklopu konferencija na ovogodišnjim ‘Danima Branka Bubića’ koji se održava u konferencijskom centru Mon Perin u Balama bio je posvećen nogometnoj infrastrukturi, a sedamdesetak prisutnih posjetitelja moglo je čuti kakvo je stanje na hrvatskim terenima te usporedbu s infrastrukturom španjolske La Lige. Nakon pozdravnih govora domaćina konferencije, predsjednika Istre 1961 Branka Devidea Vincentija i načelnika Općine Bale Edija Pastrovicchija, putem video veze goste konferencije je pozdravio i Aleksander Čeferin predsjednik UEFA-e izrazivši zadovoljstvo ovom manifestacijom, koja uz druženje mladih nogometaša radi i na razmjeni znanja i iskustava vezanih uz nogometnu igru.

Izvršni direktor NK Istre 1961 Mikel Lauzurica u uvodnom je dijelu govorio o svojim dojmovima i iskustvima u HNL-u i stadionima koje imaju hrvatski prvoligaši, kazavši kako mnogi od njih imaju zadovoljavajuće standarde za ovakvu ligu, iako su travnjaci nešto na čemu treba poraditi. 

Siniša Zdjelar govorio je o problemima pri projektiranju i izradi nove sportske infrastrukture. Veliki iskorak, kako je naglasio, napravljen je izgradnjom stadiona Rujevica u Rijeci, iako je taj sportski objekt građen kao trening kamp do izgradnje novog stadiona na Kantridi te s Opus Arenom, s obzirom da prema njegovom mišljenju ni jedan ostali stadion u Hrvatskoj ne zadovoljava postavljene sigurnosne i komforne zahtjeve kakve nogomet danas traži. 

- Učeći na europskim primjerima shvatili smo da su za određeni klub trening kampovi puno značajniji od samih stadiona na kojima se tek svaka dva tjedna odigravaju utakmice. Isto tako u Europi ne postoji dovoljno literature i znanja kako bi se stadioni trebali graditi i često se ti projekti svode na iskustva i znanja ljudi koji rade u klubovima i koji su kroz svoj rad naglašavali određene stvari na koje je bitno pripaziti, dodao je Zdjelar.

Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga predstavio je put Rovinja do sredine koja danas na pripreme privlači veliki broj klubova, pogotovo u zimskom periodu. Nogometni put Rovinja, naglasio je Paliaga, krenuo je 2009. godine kada smo obnovom svih sportskih terena dovelo do situacije da danas imamo vrlo povoljne uvjete za treninge te uz pomoć turističkih investicija koje su se dogodile u našem gradu stvorili smo uvjete za pripreme najboljih nacionalnih i međunarodnih selekcija. Sve to proizašlo je iz strategije razvoja turizma koje smo si postavili i gdje je nogomet bio istaknut kako jedan od najvažnijih sportova, koji ima značajnu ulogu i u turističkom životu grada. Mi danas imamo stotinjak momčadi koje dolaze na zimske pripreme zahvaljujući terenima i kvalitetnom smještaju koje možemo ponuditi našim gostima, ali i vrlo blagoj klimi koja nam omogućava da imamo određenu prednost pred nama kompetitivnim odredištima. Uz dosadašnja četiri terena, Rovinj ima u planu izgraditi i atletski stadion sa popratnim sadržajima i sa željom da narastemo na mogućnosti prihvata do dvjestotinjak ekipa na pripremama tijekom zimskog perioda. Zato smo u našim urbanističkim planovima predvidjeli i još izgradnju jednog nogometnog terena, rekao je rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga. Kada govorimo o sportu odustanimo o konceptu ekonomske održivosti sportske infrastrukture, kao što je to slučaj u još nekim djelatnostima, jer sport generira i neke druge pozitivne stvari za lokalnu zajednicu, koje je ponekad teško izmjeriti nekakvim egzaktnim podacima, dodao je Paliaga.

U Španjolskoj je razvoj nogometne infrastrukture na zavidnoj razini, ali treba znati kako Vlada za te namjene izdvaja dvije milijarde eura svake godine pa je jasno da je i infrastruktura na znatno višoj razini. Svake godine imamo četrdesetak projekata u izgradnju i obnovu stadiona te trening kampova među klubovima koji igraju u prvoj i drugoj španjolskoj nogometnoj ligi, rekao je predstavnik La Lige Esteban Casado. 

Nakon značajnijih ulaganja koja je Vlada Republike Hrvatske izvršila prije 2009. godine za potrebe održavanja Svjetskog rukometnog prvenstva, kada se prije svega ulagalo u izgradnju dvoranskih kapaciteta, od 2018. godine Ministarstvo je krenulo sa javnim pozivom za sufinanciranje sportske infrastrukture, s obzirom da je ona diljem zemlje u pretežitom vlasništvu gradova i općina te županija. Taj je poziv pokazao zapravo koliko jedinice lokalne samouprave ulažu u sportske objekte te smo došli do spoznaje kako male općine i mali gradovi te županije izrazito malo ulažu u sportsku infrastrukturu. Mislim da je problem prepoznat i iz tog razloga spremaju se mnogi projekti u obnovu i izgradnju, istaknuo je Krešimir Šamija, ravnatelj Ureda za sport u Ministarstvu turizma i sporta. 

Nogomet je pola hrvatskog sporta i 64 posto općina u Hrvatskoj ulaže samo u nogomet jer osim nogometnih klubova i nemaju drugih sportova. Izazovi su u gradnji i održavanju infrastrukture su veliki, održivost je jako bitna, ali velika zamka je u tome da će sportski infrastrukturni objekti sami za sebe biti održivi, već se taj segment mora gledati u punom širem kontekstu ponude određene sredine, ali i cijele zemlje, dodao je Šamija.