'Bilježimo rast novorođenih, mlade obitelji ostaju i sve više mladih se želi doseliti na naše područje'

U Oprtalj možete doći iz dva pravca. Iz Buja do ovog naselja, sjedišta istoimene općine, vodi relativno dobra cesta, ali ako idete preko Livada, vozit ćete se ili bolje reći penjati, vrlo uskom i vijugavom cesticom. Ako uz to imate 'sreću', poput mene kada sam odlazio na intervju s načelnikom Oprtlja Leo Bazjakom, da ispred vas čitavo vrijeme sporo i otežano vozi mali dostavni kamion trgovačkog poduzeća kojeg nigdje ne možete pretjecati, prvo što ćete pomisliti je da je neprirodno da Livade pripadaju Općini Oprtalj, umjesto Gradu Buzetu s kojim su puno bolje povezane.

Načelnik Bazjak, koji je iz Livada i svakog dana tom vijugavom cestom odlazi na posao u Oprtalj, pojasnio mi je da je polovica općine Oprtalj u bivšem sustavu pripadala Općini Buje, a polovica Općini Buzet. To je vjerojatno jedinstveni slučaj u Istri, jer su svi današnji gradovi i općine uglavnom nastali 'raspadom' bivših općina unutar njihovih granica.

Mjesto Oprtalj do 1993. godine je pripadalo Općini Buje, a formiranjem općine pripojeni su mu Livade i Istarske toplice, koje su do tada pripadale Buzetu.

Od njenog osnivanja, dakle od 1993. godine, pa sve do 2021. godine načelnik Općine Oprtalj bio je Aleksander Krt (IDS). Uoči prošlih izbora, dugovječni načelnik najavio je odlazak, a njegova stranka je za načelnika kandidirala Sebastijana Bančića. HDZ je pomalo  rutinski, bez većih izgleda za uspjeh, kandidirao Marija Bauera, a kao iznenađenje pojavila se nezavisna lista mladog Lea Bazjaka.

Bazjak je na izborima za načelnika zamalo pobijedio već u prvom krugu osvojivši 49,89 posto glasova, dok je Bančić osvojio 44,06 posto, odnosno 27 glasova manje. No, i bez tog zaostatka, IDS-ov kandidat u drugom krugu nije imao nikakve šanse, jer je atmosfera u čitavoj Istri nakon prvog kruga i IDS-ovog poraza u Vodnjanu bila takva da su IDS-ovi protukandidati u svim općinama i gradovima iznenada dobili neočekivani vjetar u leđa.

To naravno ne umanjuje uspjeh Lea Bazjaka jer su građani općine Oprtalj već u prvom krugu pokazali da žele promjene, dajući i njegovoj listi više glasova nego IDS-ovoj.

Leo Bazjak je po struci magistar inženjer elektrotehnike, a prije nego li je ušao u politiku radio je u prodaji, a potom kao programer i nadzorni inženjer. Mladi, 32-godišnji načelnik nije u braku.

„Budući da na području općine ima dosta mladih koji su ovdje ostali živjeti, krenuli smo s idejom na izađemo na izbore sa svojom listom, da damo svoj doprinos razvoju i boljitku ove sredine. Aleksander Krt je u svojih 28 godina ostavio veliki trag, s projektima koje je realizirao, kao i svojim djelovanjem, dakle ovdje nije bilo nekih većih problema, Bančić je bio također dobar kandidat pa je kod izbora očito prevladala želja birača za promjenom“, rekao mi je načelnik Bazjak, s kojim sam razgovarao u njegom uredu u sjedištu općine na Trgu Matka Laginje u Oprtlju.

- Jesu li vam birači dali povjerenje samo zbog mladosti i svježine ili ste imali i neke posebne točke u programu koje su privukle birače?

- Vjerujem da je biračima najprivlačnije bilo to što se okupila jedna ekipa mlađih ljudi s voljom i željom da nešto naprave. Nismo išli u kampanju s nekim velikim obećanjima, nego nam je premisa bila da konsolidiramo financije te da sukladno financijskim mogućnostima koje imamo vidimo što se još da napraviti. Stoga smo fokus stavili na rješavanje infrastrukture, što je jako bitno da bi ljudi ostali ovdje.

- Već ste najavili da ćete ići po drugi mandat, s kojim ćete se rezultatima moći pohvaliti u predizbornoj kampanji?

- Kada smo došli na vlast na čitavom području općine imali smo samo dva dječja igrališta. Ako s projektnom dokumentacijom sve bude u redu, do proljeća ćemo ih imati sedam. Na to sam najponosniji. Gledali smo da svako naselje ima barem jedno igralište, da djeca budu vani na zraku i da igrališta budu dostupna roditeljima, da ih ne moraju automobilima voziti u druga mjesta.

Imali smo i niz manjih projekata, ali jedan od velikih koji smo završili, a kojeg je pokrenuo bivši načelnik, je kompletna sanacija crkve sv. Marije od Snijega u Čepiću. Za to smo velika sredstva iz godinu i godinu ostvarivali od strane Ministarstva kulture i medija. To je kapitalan projekt, ne samo za Čepić, nego i za cijelu općinu.

- Broj stanovnika Općine Oprtalj je prema zadnjem popisu stanovništva, kao i u većini općina unutrašnjosti Istre, pao. Imate li neke posebne programe ili poticaje za mlade obitelji?

- Općina Oprtalj je 2010. i 2011. godine temeljem Odluke o poticanoj izgradnji stambenih kuća u naselju Kavi putem javnih natječaja mladim obiteljima počela prodavati građevinske čestice. Kupoprodajni ugovor za posljednju česticu potpisan je ovih dana. Program je bio jako zanimljiv jer je bila fiksna cijena od 15 eura po kvadratu i vlasnici su za gradnju tih kuća bili oslobođeni komunalnog doprinosa. To je stvorilo jednu novu stambenu zonu u kojoj je sada osam čestica, a za par kuća još se čeka izgradnja. Na temelju te ideje, koja se pokazala jako dobrom za ljude, da ih se ovdje zadrži, da im pružimo nekakvu mogućnost za rješavanje stambenog pitanja, krenuli smo u formiranje još jedne zone, koju smo sada pravno-imovinski riješili i definirat ćemo je kroz sljedeće izmjene prostornog plana.

- Na natječaj za kupnju zemljišta se može javiti bilo tko ili prednost imaju žitelji Općine Oprtalj?  

- Temeljem naše odluke postoji određen način bodovanja, gdje naravno prednost imaju žitelji općine, ovisno o broju djece, razini školovanja i da nemaju nikakve druge kuće ili stanove u svom vlasništvu, odnosno moraju dokazati da imaju potrebu za stambenim prostorom.

- Ima li doseljavanja u Općinu Oprtalj?

- Vidimo da mladi ostaju, ovdje formiraju obitelji, renoviraju se starine… Ono što je problem, a to je u cijeloj Istri, je pad stanovništva. Jednim dijelom mi smo sredina koja ima starije stanovništvo, veliki broj umirovljenika, što dosta utječe na negativnu statistiku. Međutim, zadnjih par godina bilježimo i veći broj novorođenčadi. Prije smo znali imati do jedne bebe godišnje, u covid fazi smo imali sedam novorođenih u jednoj godini, nakon toga četiri-pet godišnje, tako da posljednjih godina bilježimo rast. To je znak da mlade obitelji sve više ostaju i da se sve više obitelji poželi doseliti na naše područje.

- Kolike su vam naknade za novorođenčad?

- Petsto eura, ali planiramo povećanje i radimo na tome da se za svako novo dijete dobije veća naknada.

- Koliko stranci ili osobe izvan Istre kupuju kuće i zemljišta ili grade kuće za odmor na području Oprtlja?

- Toga stvarno ima puno, a to najbolje vidimo po realizaciji proračuna jer smo imali velike prihode od poreza na promet nekretninama.

- Kako vi na to gledate, kao na pozitivnu ili negativnu pojavu?

- Ako se već događa promet nekretninama, pozitivno je kada se to događa u napuštenim selima, kada se kupuju ruševine i onda se ta sela vraćaju u život. To je nešto što bismo najviše željeli da se događa. 

- Zašto bi neka mlada obitelj iz Pule, Poreča ili Rijeke došla živjeti u Oprtalj?

- Oprtalj ima školu, program dječjeg vrtića, plaćamo jaslice u okolici, ovdje je mirno i u odnosu na prošle godine, relativno smo dobro prometno povezani. Sada se od Oprtlja do obale dođe za nekih 20-ak minuta, što je prije 15-ak godina bilo nezamislivo.