U Istri sjajan broj dolazaka, ali noćenja nešto manje zbog jasnog razloga

Ako se uzme u obzir prilično loše vrijeme koje je bilo praktički tijekom cijelog produženog vikenda, ovogodišnji Uksrs u Istri prošao je prilično dobro kada je u pitanju turizam.

Naime, bilo je 5.000 gostiju više nego što je najavljeno, njih oko 45.000, ali i oko 150.000 noćenja, što je oko 20.000 manje od očekivanja. Pretpostavka je da je tome u velikoj mjeri kumovalo vrijeme, koje je bilo prilično nepogodno za outdoor aktivnosti, koje su glavni motiv dolaska i ostanka u ovo doba godine, kad se većina ljudi još ne kupa u moru. 

U Istri je bilo otvoreno više od 100 hotela, 15 kampova i veliki broj vila za odmor u priobalju i unutrašnjosti, ističe Denis Ivošević, direktor TZ Istarske županije. Od gostiju tradicionalno su dominirali Talijani, domaći gosti, Slovenci, Nijemci i Austrijanci.

Da je Uskrs bio uspješan, ali vremenski "nesretan", svjedoči i usporedba sa prošlom godinom. Naime, iako je 2023. nastupio desetak dana kasnije, broj dolazaka bio je identičan, a broj noćenja, opet zbog lošeg vremena, manji za oko 25.000.

Na razini cijele Hrvatske tijekom produženog uskrsnog vikenda ostvareno je oko 120.000 dolazaka i preko 380 tisuća noćenja. Od smještaja su najtraženiji bili hotelski kapaciteti, a kada gledamo po destinacijama, najviše gostiju za produženi vikend imali su Poreč, Dubrovnik, Zagreb, Rovinj te Split.  

Na razini cijele Hrvatske u prvom kvartalu, koji je upravo završen, boravilo je više od 1,1 milijun gostiju koji su ostvarili preko 3 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 16 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima.

Od toga je na Jadranu ostvareno 2,2 milijuna noćenja, što je 20 posto više nego lani, na kontinentu je ostvareno preko 415 tisuća noćenja, što predstavlja rast od 7 posto, dok je tijekom prvog kvartala u gradu Zagrebu ostvareno 440 tisuća noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 5 posto.

"Hrvatska je u prvom kvartalu ostvarila odlično prolazno vrijeme, bilježimo stabilan i dvoznamenkasti rast prometa, što je direktan pokazatelj jačanja naše ukupne ponude u predsezoni, odnosno sve bolje prepoznatljivosti hrvatskih destinacija kao cjelogodišnjih i atraktivnih odredišta. Upravo su razdoblja pred i posezone dijelovi godine u kojima hrvatski turizam može najviše napredovati kada govorimo o održivom i kvalitetnom rastu, a u tom smjeru idu i sve naše aktivnosti definirane novim strateškim marketinškim i operativnim planom, koji za konačni cilj ima pozicioniranje naše zemlje kao atraktivne i sigurne destinacije u niši između standarda i premiuma. Drugim riječima, usmjereni smo na skupine gostiju različitih potreba i motiva putovanja, odnosno na turiste koji traže zanimljive destinacije i ponude, bijeg i odmor od svakodnevnih rutina te autentična iskustva", izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Kada turistički rezultat Hrvatske segmentiramo po županijama, u prvom je kvartalu najviše noćenja ostvareno u Istri (772 tisuće noćenja), na Kvarneru (534 tisuće noćenja) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (333 tisuće noćenja), a gledano prema destinacijama u Zagrebu, Rovinju, Dubrovniku, Splitu, Opatiji, Poreču te Zadru.

Gledano prema tržištima, tijekom prva tri mjeseca najviše su noćenja ostvarili gosti s domaćeg tržišta (preko 962 tisuće noćenja), a zatim slijede Slovenci (preko 285 tisuća noćenja), Nijemci (279 tisuća noćenja) te Austrijanci (preko 250 tisuća noćenja). Kada pak promatramo realizirana noćenja po vrstama smještajnih objekata, najaviše je noćenja ostvareno u hotelima (1,7 milijuna noćenja), objektima u domaćinstvu (638 tisuća noćenja) te u kampovima (151 tisuća noćenja). (Ivor Balen)