Strani radnici u Istri rade bez pauze, a neki i bez plaće. Traži se da čine i ono za što nisu zaposleni

Mimo povremenih slučajeva napada na strane radnike u Hrvatskoj i neadekvatnog smještaja u kontejnerima, slučaj o kojem su mediji izvijestili u Istri, sve je više stranaca koji se obraćaju pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter zbog lošeg tretmana na radnom mjestu. Dokle je taj tretman otišao, govori informacija o poslodavcu koji je, kako prenose mediji, stranim, neupućenim radnicima, kazao da se sindikati u Hrvatskoj smatraju terorističkim organizacijama!  

Radnici često u svojim pritužbama ne navode o kojem gradu i poslodavcu se radi, no problema ima i u Istri.

„Nažalost, nemamo informacije o broju pritužbi na poslodavce u Istri jer nam radnici često ne kažu ni o kojem gradu ni kojem poslodavcu se radi, već samo opisuju problem koji ih muče, a ponekad je riječ samo o dvije-tri rečenice temeljem kojih traže da ih obavijestimo koja su njihova prava. Recimo, od svih pritužbi iz ove godine, samo se u jednoj navodio istarski grad iz kojeg se strani radnik javio, i to je bio Poreč - strani radnik je bio iz susjedne zemlje, a problem je bila neisplata plaće“, navodi Šimonović Einwalter.

Lani se, kaže, istarski grad također spominjao u jednoj pritužbi, a bila je riječ o turističkom objektu u Umagu. Pritužbu, međutim, nije poslao radnik, već turist! On se požalio da radnice, također iz susjednih zemalja, rade bez pauze.

Pučka pravobraniteljica navodi da joj se strani radnici obraćaju sve češće: ove godine do sada je to učinilo njih 60-ak.

„Međutim, broj onih kojima su prava prekršena vjerojatno je puno veći jer se brojni ne obraćaju nikome za pomoć zbog straha od gubitka posla i mogućeg vraćanja u zemlje iz kojih su došli raditi. Iako institucija pučke pravobraniteljice nema u ovim slučajevima (prava iz radnog odnosa u privatnom sektoru) ovlasti ispitati krši li poslodavac prava radnika niti izricati sankcije, a najčešće su one za postupanje Državnog inspektorata, radnici od nas dobiju podatke o tome što trebaju napraviti da bi riješili svoj problem“, navodi Šimonović Einwalter.

U svojim pritužbama strani radnici ponekad iznose i ozbiljne optužbe protiv poslodavaca, najčešće da im nije isplaćena plaća ili da im nije isplaćena dogovorena plaća, kao i da su dio plaće dobili na ruke, što je, veli naša sugovornica, protuzakonito. To su ujedno problemi koje dijele i s domaćim radnicima.

„Isto tako, što je poznato i domaćim radnicima, govore i da poslodavci traže da nezakonito rade prekovremeno ili im uskraćuju pravo na odmor, a bilo je i pritužbi vezanih uz ozljede na radu. Posebno su teški navodi o tome da su poslodavci prijetili radnicima ili ih vrijeđali kada su oni tražili plaću koju im duguju, a nekoliko ih je spominjalo i da su im prijetili da će im oduzeti putovnicu ili su je pak zadržali. Imali smo i pritužbu u kojoj je radnica rekla da je morala raditi poslove za koje nije bila zaposlena, i to u domu poslodavca, odnosno čistiti mu kuću i čuvati mu djecu, što je nedopustivo“, kaže naša sugovornica.

Zaključno, navodi da strani radnici s domaćim dijele probleme vezane uz neisplate plaće i druge slične povrede prava iz radnog odnosa, ali je vidljivo i da neki poslodavci koriste dodatno ranjivi položaj u kojem se nalaze strani radnici – jer nisu u svojoj zemlji, jer najčešće ne znaju hrvatski, a često ni engleski jezik, jer ne poznaju svoja prava i kako ih zaštititi te jer se boje ikome prijaviti poslodavca.

„Tu neki poslodavci zapravo koriste administrativnu ovisnost stranih radnika o njima, jer je trenutno njihova dozvola za boravak i rad vezana za poslodavca. Nismo do sada zaprimali pritužbe stranih radnika pravobraniteljici na uvjete smještaja, ali smo pokretali postupke na vlastitu inicijativu temeljem objava u medijima, što je bilo iznimno korisno kad smo kod izmjena i dopuna Zakona o strancima zagovarali da se i to područje uredi i da se donesu jasna pravila, što bi uskoro trebalo i biti učinjeno“, kaže Šimonović Einwalter.

.Napominje da kroz te pritužbe imaju uvid u probleme koji traže šire, sustavne promjene koje onda i zagovaraju, poput kvalitetnijih izmjena Zakona o strancima, češćih inspekcijske nadzore, boljeg informiranja stranih radnika o njihovim pravima i provođenja tečajeva hrvatskog jezika.

„O potrebi bolje pripreme i žurnog boljeg uređenja situacije s obzirom na dolazak stranih radnika u Hrvatsku, uključujući informacije o lošem tretmanu dijela poslodavaca prema stranim radnicima, a koji je vidljiv i u njihovim pritužbama i u podacima Državnog inspektorata, izvijestila sam i Hrvatski sabor kroz Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, kao i u onom prethodnom, za 2022. godinu. O ovoj temi često i govorim u javnosti jer smatram da o njoj treba govoriti. Ne možemo gurati glavu i pijesak i ne primjećivati promjene i različite probleme koji nastaju ili će još više nastajati u budućnosti ako se od početka ne postave stvari kako treba, zakonima i politikama. Dobro je da je Zakon o strancima sada napokon u postupku izmjene, ali i dalje nema potrebnog strateškog dokumenta“, veli pučka pravobraniteljica.

Kada na snagu stupe izmjene i dopune Zakona o strancima, očekuje da će biti i više pritužbi stranih radnika institucije pučke pravobraniteljice, ali i prijava nadležnim institucijama.

„Naime, jedna od izmjena je i ta da dozvola za boravak i rad više neće biti vezana uz jednog poslodavca pa će se radnici vjerojatno lakše i ranije odlučiti prijaviti kršenja svojih prava jer će se manje bojati osvete – otkaza, koji onda znači gubitak dozvole, što onda znači da će se vjerojatno vratiti kući, iako o plaći dijela njih ovise i njihove obitelji u državama iz kojih dolaze, a imaju i dugove za dolazak u Hrvatsku koje nisu stigli vratiti“, zaključuje pučka pravobraniteljica.

Važan je podatak da su na web stranici institucije pučke pravobraniteljice objavljene korisne informacije o različitim problemima koji se mogu pojaviti na radnom mjestu, s informacijama kome se, kako i kada radnici trebaju obratiti, prevedene na 11 jezika: engleski, njemački, francuski, ukrajinski, makedonski, albanski, turski, nepalski, bengalski, hindu i filipinski. Informacije su dostavljene različitim organizacijama civilnog društva, sindikatima, pravnim klinikama i drugima koji su u kontaktu sa radnicima iz trećih zemalja.