AERODROM U MINUSU OD GOTOVO 700 TISUĆA EURA

Direktorica: 'Definitivno ne snosim odgovornost za gubitak'

3
Nina Vojnić Žagar (Foto: Srećko Niketić/Pixsell)
Nina Vojnić Žagar (Foto: Srećko Niketić/Pixsell)

Zračna luka Pula, koja je predpandemijske 2019. godine ostvarivala rekordne rezultate, uz promet od gotovo 780 tisuća putnika, već je nekoliko godina među lošijim aerodromima u Hrvatskoj. I dok ostali popravljaju brojke nakon suhih pandemijskih godina, Zračna luka Pula će 2023. godinu završiti s gubitkom.

Direktorica Nina Vojnić Žagar kaže da su u tijeku završni obračuni te se očekuje ostvarenje gubitka na razini 2022. godine. Tada je, naime, prema godišnjem izvješću Zračne luke, ovo društvo godinu završilo s gubitkom od 1,1 milijun eura, koji je dijelom pokriven iz zadržane dobiti iz ranijih godina, pa je preneseni gubitak na koncu iznosio 689.797 eura.

„Procjena je da će s 31. prosincem 2023. godine društvo imati 694.385 eura prenesenog gubitka“, kaže Vojnić Žagar.

Direktorica, međutim, odbacuje odgovornost za loš poslovni rezultat, nego lopticu prebacuje na druge dionike u turizmu.

„Iako velika većina zračnih luka poduzima mjere i aktivnosti za povećanje broja linija i prometa, misija zračne luke nije da sama razvija tržište i dovodi putnike u regiju u kojoj se nalazi. Odluka turističke organizacije, zračnih prijevoznika ili pojedinca da posjeti neku regiju, u velikoj mjeri ovisi o: političkoj situaciji, stupnju demokracije, postojanju kulturnih spomenika, događanja kao što su veliki koncerti, sportske priredbe i slično, smještajnim kapacitetima i njihovoj kvaliteti, o stupnju gospodarskog razvoja i aktivnosti, klimi, vremenskim prilikama i sl. Sve navedeno ne ovisi o djelatnosti i aktivnostima zračne luke. Iz tog razloga zračna luka ne može biti sama odgovorna za stupanj razvijenosti mreže linija, frekvenciju operacija i opseg prometa. Odgovorni su donositelji odluka na svim razinama: centralna država, lokalna i područna (regionalna) samouprava, gospodarstvenici s težištem na turistički sektor i hotelsku industriju (kada je riječ o Istri). Zračna luka odgovorna je za kompetenciju sustava upravljanja zračnom lukom, što podrazumijeva osiguravanje procesne kompetencije, kadrovske kompetencije i kompetencije Misije. Iz tog razloga promišljanje i utvrđivanje strategije zračne luke, iako spada u područje odgovornosti menadžmenta Zračne luke, treba biti koordinirana aktivnost svih zainteresiranih strana“, stoji u pisanom odgovoru direktorice, koju smo potom telefonski zamolili da objasni gubitak tvrtke. 

- Zračna luka Pula je po rezultatima među lošijima u Hrvatskoj. Kako to komentirate?

- To nije stvar Zračne luke, kao što sam rekla i na sjednici Županijske skupštine, ne dolaze putnici kompaniji i ne slijeću u Zračnu luku zbog zračne luke. Znači, tu je destinacija koja je bitna i ako dionici koje mi opskrbljujemo nisu zainteresirani za zračni promet, ako nedostaje taj dio, onda tu mi ne možemo ništa napraviti. Ne dolaze ljudi u Istru zato što im se ne sviđaju ceste, niti zato što im se sviđa Zračna luka. Znači, to je kompleksna tematika. Nije samo Zračna luka ona koja privlači. Avion će se spustiti bilo u Pulu, Rijeku ili Trst.

- Ali turistički promet se oporavlja, ima putnika.

- Mi uvijek pričamo o prosjecima. Dubrovnik ulaže značajno, njihova turistička zajednica, lokalna i regionalna su svjesne da moraju ulagati u zračni promet ako žele dobrobit. Isto to je u Splitu koji je najveća putnička trajektna luka i on je odredište, on ima jako veliko područje koje opskrbljuje Zračna luka, počevši od otoka. Lakše je sletjeti u Split pa ići dalje. Pula - stalno se naglašava da je Istra autodestinacija. Zračna luka je zračna.

Iako broj putnika raste, aerodrom ne izlazi iz minusa

- Vi smatrate da turistički radnici u Istri ne obavljaju dovoljno kvalitetno svoj posao?

- Ne bih to rekla, sad generaliziramo. Tu je stvar destinacijskog menadžmenta, tu je uloga vlasnika i Županije, ako je zainteresirana za takav vid turizma ili nije. Znači, tu je i uloga turističkih zajednica koje imaju zadaću i njihova je uloga da pružaju potporu promociji turizma, one će odlučiti kojim će vidovima turizma pružiti potporu. Mi smo tu prateći vokali.

- Otklanjate li odgovornost sa sebe, s Uprave?

- Definitivno. U dopisu koji sam vam napisala navedena je odgovornost. Mi smo uslužna djelatnost u vezi sa zračnim prometom, mi obavljamo aktivnosti prihvata i otpreme putnika prtljage, tereta i pošte.

- Možete li objasniti kako to da broj putnika raste, iako ne u onim brojkama kao rekordne 2019., a godina završava u minusu?

- Ako radite ispod točke pokrića troškova, logično je da ćete biti u gubitku.

- Kolika je ta točka?

-Ovisi o strukturi kompanije putnika, nije svejedno imate li čartere, imate li niskobudžetne kompanije. Jedna niskobudžetna kompanija treba veći broj putnika nego kad imate nacionalne avioprijevoznike, kad imate diverzificirano tržište.

- Pregovarate li o nekim novim linijama za ljeto?

- Sve novo navedeno je u tablici (za Glasgow, od 24. lipnja do 26. kolovoza do dva leta tjedno); za Hannover, od 18. svibnja do 19. listopada (do dva leta tjedno); za Memmingen, od lipnja do rujna, također do dva leta tjedno, op. a.). To su nove linije koje su uvedene ove godine.

- Hoće li biti još nekih novih?

- Redovnih ne.

- Na koji način Zračna luka namjerava izaći iz minusa? Imate li plan?

- Imamo planove, oni će biti objavljeni, Naravno da morate imati planove koje prilagođavamo novonastalim okolnostima, ali to ne ovisi samo o Zračnoj luci.

Pistu treba produljiti za 254 metra (Foto: Istarski.hr)

- Kakvo je po vama stanje piste, govori se da nije u dobrom stanju.

- Ne znam tko govori kad je 2017. cijela renovirana. Svi slojevi su zamijenjeni novim asfaltom. Investicija je bila preko 20 milijuna kuna.

- Pista se treba produžiti.

- Napravili smo idejnu studiju koja je u fazi idejnog projekta i o vlasnicima će hoće li se ići u produženje ili ne kada budu stvoreni uvjeti za to. Pista je duga 2946 metara, a za prihvat dugolinijskih letova treba je produžiti na 3.200 metara. To su standardi.

- Zašto to nije napravljeno 2017., kad je pista renovirana?

- Tada smo zamijenili postojeću pistu, cijeli sloj u dužini koja je bila. Nije to 'ajmo zamijeniti pet metara ceste. Tu je jako puno regulative i uvjeta i dokumentacije. Puno posla prethodi. To je ogroman investicijski projekt. Studija je izrađena i ako vlasnici budu odlučili, ići će se u tom smjeru. To su ogromna financijska sredstva. To nije samo pista - ona je samo jedan dio, mi pričamo o produljenju - nego i sve ostalo, od navigacijskih uređaja do ostalog. (Mirjana Vermezović Ivanović)

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa