Pragrande treba očuvati kao divljinu usred grada

Na tribini u organizaciji liste Možemo! i kandidata mjesnog odbora Gregovica građanima je prezentiran program s naglaskom na očuvanju Pragrandea kao divljeg srca grada i javnog botaničkog parka.

Tea Radošević naglasila je da je na Gregovici potrebno usporiti promet kako bi se povelo računa o ranjivim skupinama – pješacima, djeci, starijima i osobama s invaliditetom, kojima je otežano kretanje kvartom. Isto tako, bilo bi dobro iz GUP-a izbrisati planiranu, ali nepotrebnu cestu preko Pragrandea, kod Hospicija urediti Mediteranski vrt te ozeleniti što je moguće više prostora.

Ivan Iskra je istaknuo ključnu točku programa bitnu za ostvarenje svih ostalih – jačanje zajednice sudjelovanjem građana u osmišljavanju i realizaciji predavanja, tribina, radionica, druženja i susreta s (ne)poznatim susjedima, pomoći potrebitim sugrađanima i koncerta na tvrđavi Sv. Mihovil.

Teodora Beletić, stanovnica Pragrandea već 60 godina, prisjetila se kanala punog života (žabe, daždevnjaci, ptice…) u kojem su se djeca nekad kupala, ali i svojih profesionalnih 30 godina zalaganja za njegovo uređenje u sklopu vođenja sociološko-ekološke grupe Lumeni i Eko škole Gimnazije Pula. Tu uspješnu priču želi nastaviti kroz rad Mjesnog odbora Gregovica. Njena najbitnija poruka Gradu je da građane treba uključiti prije natječaja uređenja za Pragrande, kao aktivne kreatore uvjeta kvalitetnog života. Pragrande je močvarni eko sustav s vlastitom mikroklimom i treba ga maksimalno sačuvati kao botanički park i zonu bez automobila za dobrobit građana i budućih generacija, smatra ona. Sportsko-rekreacijske sadržaje treba planirati uz postojeće igralište, dok postojeću floru i faunu treba evidentirati i zaštititi, urbani voćnjak proširiti, a Stazu jabuka produžiti do Marsovog polja i preko šumice Gregovica do bolnice uz izgradnju kišnih vrtova radi uređenja odvodnje i podzemnih voda.

Kako je to moguće ostvariti objasnila je arhitektica Dea Peruško. U svom predavanju je istaknula kako širenje grada treba planirati izvan granica obilaznice. Umjesto uzimanja rijetkih zelenih površina unutar tkiva grada jer se svi gradovi ozelenjuju – mi samo trebamo postojeće održavati, stvarati novi kvalitetan sadržaj unutar grada s naglaskom na kretanje stanovništva i kvaliteti života onih koji tu žive, a najpoželjnije lokacije za život su one blizu grada i blizu zelenila, poručila je.

Pragrande, močvarna oaza i netaknuta divljina usred grada od 40 hektara, važna za očuvanje bioraznolikosti i mikroklime cijelog grada uskoro se pretvara u park. Glavno pitanje je - kakav park? Betonizacija, naselje duhova, širenje nekvalitetne izgradnje koje kupuju uglavnom stranci ili minimum intervencije za očuvanje životinjskih i biljnih vrsta za koje mnogi ni ne slute da postoji gotovo u samom centru našeg grada.

Građani se moraju uključiti jer se priprema za javni natječaj izrade projekta za Pragrande događa upravo sada i sve poslije bit će prekasno, poručuju iz Možemo Pula. (Istarski.hr)