Najavljene velike promjene u zgradama, moguće kazne i do 10.000 eura!

Nema zatvaranja balkona, klime više neće moći na ulična pročelja zgrada, oni koji stanove iznajmljuju kratkoročno, za to će morati imati suglasnost dvije trećine suvlasnika, dok će država s 33 posto iznosa sufinancirati ugradnju dizala u zgrade. Komunalni redari moći će zatvarati gradilišta investitora koji nemaju dozvole, zaštićeni najmoprimci postat će povijest, a stan će si moći priuštiti gotovo svatko, donosi Večernji.

Ovo su samo neke od novosti koje nas čekaju od 1. siječnja, a iz resora su Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje smo pitali o svim novinama koje se pripremaju s početkom nove godine. Pet ključnih zakona izdvojili su nam iz segmenta Vlade kojim upravlja Branko Bačić, a budući da smo na samom početku već krenuli s izmjenama Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, s njima ćemo i nastaviti.

Uredit će taj zakon, kažu u Ministarstvu, odnose suvlasnika u zgradama. Osnovat će se zajednica suvlasnika te Registar zajednice suvlasnika, kao i Registar upravitelja zgrada, definirat će se vrste održavanja zgrade, minimalan iznos pričuve, prava upravitelja i predstavnika suvlasnika, a onda i kratkoročni najam te najam stana za više osoba, ali i mogućnost obavljanja tihih i mirnih djelatnosti u stanovima. Naravno, i prekršajne su kazne dio zakona. Ali da nismo tako općeniti, idemo na konkretno.

Dio s klimama i balkonima već smo pojasnili, a dodat ćemo i da će se oni koji krše navedenu odredbu od 1. siječnja moći kazniti s najmanje 5500, a najviše 10 tisuća eura. Po novčaniku će se "lupiti", i to u obliku veće pričuve, i oni koji će kršiti kućni red zgrade, a suvlasnicima koji nisu odabrali upravitelja dekretom će se odrediti onaj kojeg im propiše gradonačelnik ili načelnik. U zaštićenim cjelinama lokalne samouprave uvodi se mogućnost ugradnje liftova i obnove fasada uz poticaj države od 33 posto, a za odluke o radovima na zajedničkoj nekretnini uglavnom je smanjen broj ljudi koji mora dati pristanak.

Primjerice, za hitne intervencije u zgradi neće se morati pitati susjeda, za nužni popravak koji uključuje krov neće više trebati 50 posto potpisa već trećina, dok se o velikim ulaganjima u zgradu neće pitati apsolutno svaki suvlasnik, nego njih 80 posto. A kad smo kod 80 posto, ipak neće toliko susjeda odlučivati može li netko svoj stan dati u kratkoročni najam, bit će to 66 posto.

Osim Zakona o zgradama, od 1. siječnja s primjenom počinju i izmjene Zakona o gradnji. Ključna je u njemu energetska učinkovitost, odnosno njeno unapređivanje tako da se ukidaju ovlaštenja pravnim osobama za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja, hlađenja ili klimatizacije u zgradi te se propisuje ovlašćivanje fizičke osobe za certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavima u okviru svog strukovnog područja. Također, uvodi se glavni energetski certifikator te se propisuje njegova odgovornost za cjelovitost i međusobnu usklađenost podataka u energetskom certifikatu. Ovaj bi zakon trebao i pojednostaviti postupak izdavanja dozvola za gradnju obiteljskih kuća, a uvode se i strože kazne za prekršaje sudionika u gradnji, odnosno oni koji grade bez određenih dozvola plaćat će 50 posto više kazne nego dosad.

Više pročitajte ovdje.