Hugo Pratt pričao je pomoću slika. Tako je nastao Corto Maltese

Moje je ime Corto, Corto Maltese. Rođen sam na Malti 10. srpnja 1887. godine. Bar tako kažu. Iz svojeg najranijeg djetinjstva pamtim zastavu s mnogo križeva i očevu bradu. Moja majka? Ciganka iz Seville. Bila je toliko lijepa da se slikar Ingres ludo u nju zaljubio, ne znam je li to bila istina, ona mi nikad nije pričala o tim stvarima, iščitavamo na uvodnom panou zanimljive izložbe o tajanstvenom mornaru i pustolovu Cortu Malteseu i njegovom tvorcu Hugu Prattu, otvorenoj u pulskoj galeriji C8.

"Hugo Pratt. Nasljeđe, djelo, biografija" , naziv je izložbe na kojoj se, kroz dvadesetak panoa, posjetitelj uvodi u život i rad čuvenog strip crtača koji je, seleći se s kontinenta na kontinent, ono što je vidio i doživio pretočio u svijet imaginacije, a potom u pustolovine glavnog protagonista stripa koji ga je proslavio.

Corto je, čitamo na jednom od panoa, proizašao iz Prattovog sjećanja na mornarsku priču iz holivudskog filma 30-ih godina „Osveta crvene vještice“. Jednog dana rekao sam samom sebi:“Pronalazak heroja mornara usred Pacifika sjajan je početak. I tako je nastao Corto.

Hugo Pratt bio je Venecijanac, rođen u Riminiju 1927. godine. Jedan mu je djed odrastao u Veneciji i imao je englesko-francuske korijene, dok je jedna baka bila iz Turske. Drugi djed bio je sefardski Židov koji je emigrirao iz Španjolske, u Veneciji poznat kao pjesnik i pediker. Pratt je upravo od njega naslijedio veliku ljubav za poeziju. Baka ga je vodila u kino na avanturističke filmove. Teta, kazališna glumica, otkrila mu je svijet germanskih božanstava, vodeći ga na Wagnerov „Prsten Nibelunga“, te mu prepričavala židovske mitove i kabalu, otkrivamo na izložbi.

Karte, tarot, kino, opera, ženska okupljanja, svijet fantastike i mitologije, fluidna i promjenjiva venecijanska sredina čvrsto su ukorijenjena u čitavom stvaralaštvu Huga Pratta.

On je pak izjavio da ga u književnosti najviše dira poezija jer je ona zbijena i razvija se u slikama.

„Kad čitam, vidim slike, osjećam ih na vlastitoj koži. Iza poezije krije se dubina koju momentalno percipiram, a strip je, kao poezija, svijet slika. Nužno je spojiti dva izričaja te, posljedično, dva svijeta: univerzum neposredno prikazan kroz sliku i svijet posredno prikazan kroz riječ“. Provesti život u izmišljenom svjetu, kazao je, to je bio moj otok s blagom.

Prattov alter-ego Corto Maltese prvi se put se pojavljuje 1967. godine u "Baladi o slanom moru", kao krijumčar i pirat na pacifičkim otocima u vrijeme Prvog svjetskog rata. U avanturama diljem globusa pridružuju mu se mnoge povijesne ličnosti, od Jacka Londona, Ernesta Hemingwaya i Hermana Hessea, preko Butcha Cassidyja i "Crvenog baruna" Manfreda von Richthofena, do Enver-Paše, pa čak i Staljina koji ga je spasio kad mu je prijetilo smaknuće na granici Turske i Armenije. No, Corto se u svojim avanturama susreće s bićima iz mitova i legendi. On je skitnica zlatnog srca, romantični idealist, mornar u vječnoj potrazi za avanturom, kozmopolit bez predrasuda, zaštitnik nemoćnih, ali i zavodnik kojeg nije moguće zadržati. Jednako tako zaveo je i publiku koja ga obožava, a strip je preveden na više od dvadeset jezika.

Izložba, postavljena u suradnji Generalnog konzulata Italije u Rijeci, Istarske županije i Arheološkog muzeja Istre, može se razgledati svakog dana od 9 do 20 sati sve do 12. siječnja iduće godine. (Mirjana Vermezović Ivanović)