Stari Rimljani jeli su kilogram ove namirnice dnevno!

Sit gladnom ne vjeruje. Poslovica je to utkana u izložbu „Lica gladi“, otvorenu u pulskoj galeriji Sveta srca sve do 10. listopada, kojom se želi osvijestiti glad, ponajprije ona nametnuta, a potom i samonametnuta. Kroz povijest smo spoznali i da gladan sitom ne vjeruje, a gladan jučer u ovoj galeriji nije ostao nitko, štoviše, mnogi su otišli doma siti do grla.

Riječ je o jestivoj izložbi, jelima koja su pripremili učenici pulske Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, a koja je publika odmah mogla i kušati. I nisu to bila bilo kakva jela, već izvorna antička, kakva su konzumirali stari Rimljani. Posjetiteljima su tako ponuđene raznolike delicije, poput izvrsnih datulja kuhanih u medu, punjenih pinjolima, orasima i zelenim paprom; okruglica od skute prženih u maslinovom ulju, začinjenih medom i makom te namaza od kozjeg sira, pinjola, mente, origana, octa, krupnog papra i maslinovog ulja. Posluženi su kruh od pirovog brašna sa skutom te onaj sa slanim srdelama; gljive u padeli s medom i suhim smokvama; svinjsko pečenje u medu s jabukama i suhim smokvama; kupine kuhane u octu i medu, kao i izvrstan kolač od badema.

Izložba je nestala u rekordnom roku. I nisu to bile delicije, kao što se na prvu da naslutiti, koje su jeli bogati Rimljani. Robert Perić, profesor slastičarstva, kaže da je riječ o namirnicama koje su bile dostupne svim slojevima stanovništva i koje su bile u svakodnevnoj upotrebi.

„Rimljani su bili kruhojedci – konzumirali su više od kilogram kruha dnevno“, kazao je Perić te nas podučio da su se namazi, koji se danas u tren oka sprave uz pomoć miksera, nekad pripremali u mužaru.

Doznali smo da se prve torte spominju još oko 1.000 godina prije nove ere – tada su se pripremale od brašna, uz dodatak svježeg i suhog voća, a tek nakon toga počele su se pripremati 'primitivne' kreme, veli Perić. Cehovi slastičara počeli su se formirati početkom nove ere, no nema podatka kad su nastajali i u Istri.

„U Arheološkom muzeju Istre pronašao sam podatak da je u Istri bio luksuz u jednom danu potrošiti i jaje i brašno, dakle trošilo se ili jaje ili brašno. Meso se nije jelo svaki dan. Istrani su bili toliko siromašni da su kuhali travu s kampanje. Na kraju austrougarske vladavine u Istri se pripremao drveni kruh, koji je opisao Mate Balota u svojoj knjizi 'Puna je Pula', a bio je to kruh pripremljen od svega što se moglo samljeti, pa i od žira i kore drveta“, kaže Perić.

U sklopu izložbe „Lica gladi“ jučer je u Arheološkom muzeju Istre Mario Novak sa zagrebačkog Instituta za antropologiju održao predavanje "Što nam kosturni ostaci govore o pojavama gladi i prehrani drevnih stanovnika Istre?", o tome kako glad i neadekvatna ishrana utječe na ljudske kosti i zube, te koje se bolesti vežu uz ove pojave. Govorio je i o tome kojim je metodama rekonstruirana prehrana nekadašnjih Istrijana, a ta se prehrana uglavnom sastojala od žitarica, raznih vrsta kaše, kruha i ugljikohidrata. Meso, sir, jaja i ostale namirnice koje današnji svijet konzumira svakodnevno nekad su se jeli samo za velike blagdane ili je pak to bila hrana bogatih i privilegiranih slojeva društva.

Kako je to izgledalo u Svetim srcima, pogledajte u našoj fotogaleriji. (Mirjana Vermezović Ivanović)