Foto Zatvor na Titovom trgu vraća se u funkciju

Buzet je dobio (vratio) zatvor na Titovom trgu. Riječ je o novoj inicijativi gradonačelnika Damira Kajina, koji je nakon godine dana lobiranja po Zagrebu, ovih dana dobio suglasnost Ministarstva pravosuđa i uprave za korištenje dijela zgrade Općinskog suda na Titovom trgu.

U podrumskim prostorijama ove atraktivne buzetske lokacije u centru grada nalaze se sačuvani, netaknuti zatvori iz vremena kada se u toj zgradi sudilo, odmah presudilo, ali i odslužilo.

Iz razgovora s bivšim djelatnicima buzetskog suda saznajemo da to možemo zahvaliti vremenima kada se zgrada grijala na drva jer su zatvorske ćelije služile kao drvarnica i kako su se drva na ruke donosila i odnosila, prostor je ostao suh, netaknut više od petsto godina! 

Grad okrenut industriji a ne turizmu

Buzet je vjerojatno zadnji istarski grad koji nije 'pao' pod pritiskom mass-turizma, desecima otvorenih trgovina od 11metara kvadratnih koje od svibnja do rujna nude 'sve istarsko', nagužvanih autobusa s gostima koji uz sebe imaju 'lunch paket' hotela u kojem noće, pa izlaskom iz busa prvo traže toalet, onda im vodič ispriča njegovu verziju glagoljaštva, latinice i povijesti, odvede na bedem s vidikom, pokupi proviziju i via… 

Buzet je tako spašen jer se nakon slavne vojne povijesti, nakon svih ratova u dvadesetom stoljeću okrenuo industriji pa turizam nije bio ni treća ni peta orijentacija gradskih uprava nego zadnja. To je spasilo današnji stari grad Buzet da se ne pretvori u turističku svaštarnicu od tri i pol mjeseca godišnje. Sada je na redu nova gradska uprava, novo Gradsko vijeće, novo turističko vijeće. Napraviti prave ispravne korake. Učiti na greškama 'proslavljenih' istarskih gradova.

Grad koji je zimi grijan a ne prazan ili poluprazan

Stari grad Buzet ima stanovnike koji u njemu žive. Reklo bi se, grijani grad zimi, za razliku od hit destinacija Grožnjana, Motovuna i sličnih istarskih 100-postotnih turističkih mjesta koja su zimi prazna ili poluprazna. Dvije velike crkve, jedna na bedemu, baštionu koja nosi ime zaštitnika grada Sv. Jurja i velika u centru, Božje majke, Sv. Marije Vele koja se upravo renovira. Muzej, sud, katastar, nova palača Versi, ured TZ Grada, trgovine, hotel s četiri zvjezdice, restorani, cafe terase. Izgleda bajkoviti, planski iako mana ne nedostaje.

Buzet je zadnji istarski grad u kojega ulazite vozilom. Po ljeti sliči na talijanske gradiće s početka 60-ih godina. Gužva. Aglomeracijom izvan gradskih zidina izradit će se parkiralište za posjetitelje. Nova buzetska gradska vlast uhvatila se ukoštac s tim problemima. Pokušava napraviti ravnotežu života od 365 dana i turizma od 95 dana. Jer najveće buzetsko bogatstvo su ljudi, potomci slavnih Rašporskih kapetana.

Buzetski foto point

Gosti iz zemalja bivše Jugoslavije i nekadašnjeg socijalističkog bloka imaju svoj foto point. To je neizostavan selfie uz ploču na trgu koji nosi ime osobe koja je Istru pripajala Hrvatskoj, Titovog trga. A zatvor? On neka bude za turizam. (Tekst i foto: Robert Marušić)