Mihovilović: Vinistra dobije dvoranu da se tri dana pije, a mi dvoranu plaćamo da bismo igrali nogomet

U sklopu konferencije Istarske županije posvećene sportu, što je minulog četvrtka održana u Rovinju, održano je nekoliko zanimljivih panela, a u jednom su se mogli čuti i polemički tonovi.

Riječ je o panelu o financiranju sporta i odnosu politike i gospodarstva prema sportu, tijekom kojeg se istaknuo Goran Mihovilović, jedan od čelnika futsal kluba Stanoinvest Pula, ali i potencijalni nezavisni kandidat za gradonačelnika na skorašnjim lokalnim izborima.

Iako je ton na ovakvim konferencijama inače izrazito miran, Mihovilović je bio prilično rezolutan, odnosno vidno razočaran odnosom prema sportu u Istri.       

"Mi smo organizatori turnira "Moja ulica, moja ekipa". To je blizu 3.000 igrača, kategorije U-11, U-15, potom seniori i veterani, od ove godine i žene, a turnir iz proračuna dobije 1 posto u odnosu na recimo Vinistru. Vinistra dobije dvoranu da se tri dana pije, a mi platimo dvoranu 20 dana da bismo igrali nogomet. To je realnost", rekao je Mihovilović.   

Druga zanimljiva tema koju je načeo bilo je ulaganje, odnosno neulaganje gospodarstva u sport. To je, prema njegovom mišljenju, velika sramota. 

"Kao sportski djelatnici mi smo često ljuti na politiku, ali mislim da je puno veća odgovornost gospodarstva. Živimo u regiji koja se voli zvati liderom, imamo puno hotelskih kuća, a niti jedna nije na dresu nekog kluba. Za mene je to sramota. Mi koji živimo u Istri trpimo velike posljedice turizma, a kad dođete pitati milijun ili dva za neki klub, što je njima kikiriki, to je problem", rekao je Mihovilović i dodao da postoji jednostavno rješenje:

"Cijena turističke pristojbe u Puli je 1,60, a u Dubrovniku 5 eura. Uvedimo to u Puli pa ćemo imati 5,5 do 6 milijuna eura koje bi platili turisti koji dolaze i zakrče moj grad. S tim novcem rukometaši će sigurno igrati Europu, odbojkašice bez problema ligu prvaka, košarkaši ABA ligu. Trebamo svi imati malo više ljubavi prema svom kraju. Onaj EBIT na kraju godine nije sreća, najveća sreća je ući u kombi nakon pobjede i veseliti se skupa s djecom", rekao je Mihovilović.  

Na ovu posljednju opservaciju odgovorio je Ivan Herak, član Uprave ACI-ja, ali i bivši ministar turizma te sportski djelatnik, koji kaže da je ključni problem nastao još 1992.-1993. godine, kad se odvijala transformacija društvenog vlasništva. 

"Sve velike turističke tvrtke postale su strano vlasništvo i nama je ostalo samo da igramo balun. Tada je to politički jako loše odigrano. Strancima se fućka za HNK Istru, Jadran, ili Stanoinvest iz Pule", rekao je Herak.

Branimir Kos, koji je u Hrvatskoj gospodarskoj komori zadužen za sport, istaknuo je da treba pronaći model koji će otvoriti vrata gospodarstvu za veće ulaganje u sport. 

"Danas tvrtke ulažu u sport na sljedeći način. Ako sponzorskim ugovorom daju klubu 1.000 eura, to ih košta 1.000 eura, s obzirom da se radi o porezno priznatom rashodu. Međutim, ista je stvar ako primjerice kupuju automobil. I zašto bi onda netko davao novac za sport? Naš prijedlog je da se donacija za sport smatra dvostrukim rashodom, pa kad podvučete crtu, knjigovodstveno će ispasti da ste dali 10.000 eura, a to će vas koštati 3.000. Onda će već netko razmisliti", rekao je Kos, dodavši da je, po nekim neslužbenim informacijama, zakonski prijedlog koji ide u tom smjeru u visokoj fazi realizacije.      

Ivan Herak je govorio i o poveznici sporta i turizma. 

"Mi nikako da izađemo iz spirale sezonskog turizma, što bismo mogli učiniti kroz sport", rekao je Herak i dao primjer golfa i resorta Kempinski u Savudriji, gdje je, prema istraživanjima, potrošnja mnogo veća nego drugdje.

"S obzirom da u prostornom planu Istre imamo 10-15 golf terena, nije mi jasno zbog čega od 2008. nismo napravili niti jedan", rekao je Herak.

To je otvorilo temu Istre kao regije zimskih priprema sportaša, po uzoru na sada već čuvenu tursku Antalyju. Neven Šprajcer, koordinator Hrvatskog nogometnog saveza, rekao je da je Antalyja jedva malo veća od Istre, a ima 800 nogometnih terena. 

"Tamo se od 1. studenog do 1. svibnja priprema šest-sedam tisuća klubova, uključujući najbogatije klubove iz Hrvatske. To je djelo države i turizma, odnosno hotelijera. Mi od Umaga do Medulina, s nogometnim klubovima, imamo možda 80 nogometnih terena", rekao je Šprajcer, dodavši da se igrališta ne moraju nužno graditi uz obalu, već i koji kilometar u unutrašnjosti. 
 
Na koncu rasprave izlagao je i jedan od domaćina konferencije, predsjednik Sportske zajednice Istarske županije Mladen Pavićević. 

"Sport čine ljudi, a tek onda novac. Novca će uvijek biti. Nekad sam bio čelnik Sportske zajednice Grada Pule, kad su tamo bili gradonačelnici koji nisu znali što se događa u dvoranama. Statistika je pokazala da od sporta može živjeti 0,5 posto onih koji se njime bave. Misija svih nas zajedno je onih 99,5 posto", rekao je Pavićević.