'Kajin je naivan, ali nitko dosad nije uložio takav napor'

Kajin je naivan. Buzetski gradonačelnik je u proteklih godinu i pol dana napravio više od tisuću kilometara lobirajući na svim slovenskim političkim razinama ako bi “probio” prometnu kamionsku blokadu ceste od Rižane do Sočerge. S obzirom na njegovu političko iskustvo, poznanstva i vidljivost, smatram da je to maksimum koji se na tom nivou može napraviti.

Moram podsjetiti da niti jedan drugi istarski političar nije uložio takav trud i napor, na takav način, a znamo tko je sve Istru i Buzet vodio od 2008. godine kada je proglašena blokada prometa do danas.

Prilike u Sloveniji nisu jednostavne

Ovaj “buzetski” ali i “labinski” problem (jer je to i Labinjanima najkraći gospodarski pravac prema zapadu) treba sagledavati višeslojno. Prvo, trenutak nije povoljan jer tek izabrana slovenska Vlada pokušava pripremiti svoje snage za lokalne izbore Maribor, Ljubljana, Koper, Kranj, Celje, Velenje itd., gdje Koper s kojim mi graničimo ima veliku stratešku važnost pogotovo u prizmi novih europskih problema s ratom u Ukrajini.

Tko bude vladao u Kopru, upravljati će sa milijunima eura Luke Koper ali i transporta, jer od Divače stiže investicija od milijardu Eura tzv. Tir2, nove brze željezničke pruge što pojačava slovensku gospodarsku žilu kucavicu tranzita prema srednjoj Europi. Drugo, slovenske istarske općine nisu jedinstvene u mnogo čemu.

Uski interesi ih prevladavaju, okrenute su isključivo sebi pogotovo sada par mjeseci do lokalnih izbora, one su glavni krivac što autocesta još nije spojena na istarski ipsilon. Treće, visoka slovenska politika će snažno lokalno podilaziti iz gornja dva razloga ali i predstavljajući svojeg kandidata/kandidatkinju za nasljednika Boruta Pahora a to je za dva mjeseca. Prije lokalnih, Slovenci imaju i predsjedničke izbore. U cijeloj toj dinamičnoj slovenskoj političkoj situaciji, pojavi se Damir Kajin sa svojim željama. Malo naivno, zar ne? Jer odlazeći političari uvijek sve obećaju a novi igraju “svoju novu igru”. Damir može mirno spavati. 

Slovenska dvostruka mjerila

Zvuči gotovo nevjerojatno da je Slovenija službeno znakovima zabranila promet lokalnom cestom “Dragonja-Sečovje” i kažnjava sve strane registarske oznake čiji vlasnici pokušavaju skratiti put prema Istri. Ne mogu zamisliti da mi, prije Buzeta, kod Mažnjice postavimo znak zabrane skretanja desno prema dolini rijeke Bračane na kojem bi pisalo “Dozvoljen prolaz samo Hrvatima”. Oni to kod Dragonje prema Sečovju konzumiraju vrlo aktivno, policija kažnjava “neslovence”. Nije isključeno da buzetski gradonačelnik ne razmatra neke protumjere. 

Za sedamnaest kilometara nove ceste prema “hrvaškoj” Istri, Slovenci moraju iskeširati oko 300 milijuna eura!

Jedan dio lobista traži da slovenska država izgradi jeftiniju, bržu i ekološki prihvatljiviju varijantu rute ispod Barede. To je dakle jedna od dvije veze s hrvatskom granicom. Ključ problema sigurno drže Izola i Piran. Ove godine u studenom su kako sam već najavio, važni slovenski lokalni izbori. Donesen je prostorni plan. DARS, slovenska tvrtka za autoceste već je kupila 99 posto nekretnina na ruti, kako stambenih tako i poslovnih zgrada. Dars je dokumentaciju za ishođenje građevinske dozvole poslao Općini Piran. Odobrenje još nije stiglo kako se očekivalo, jer je vijeće općine Piran za sada obustavilo aktivnosti vezane uz brzu cestu prema hrvatskoj granici. 

Istarska Županija nema snažnu i jasnu politiku

DARS se nada da će građevinsku dozvolu dobiti čim prije. Diplomatski i strpljivo čekaju svu dokumentaciju koju nažalost više ne koči toliko Ljubljana, Maribor ili Bled već lokalna zajednica, koju je evo ironije Istarska Županija podržala u naporima euro konkurencije za Europsku prijestolnicu kulture! Toliko o istarskim integracijama gdje u slovenskoj Istri više ne postoji već ona “Treća Koza” grba IDS-a.

Kada nešto treba istarskim slovencima, oni uvijek to dobiju, osvoje. Uspješni su od 1945. do danas. Nema veze što i danas neke Župe slovenske Istre “Oče naš” govore na hrvatskom jer drugog jezika nisu znali…Ali to je povijesna tema i one koje zanima, pravac Arhiv Pazin. 

Mi se nećemo uzrujavati za nastavak autoceste od Dubrovnika prema Cetinju

Dok slovenska, istarska primorska politika razrađuje koncepte prometnih veza na području slovenske Istre, Ljubljana i slovenski kapital mudro šute. Luka Kopar radi, ne žure autocestom od Postojne prema Rijeci, a i onih tri mjeseca ljetne gužve prema Istri ih se ne tiče. Potrpe. Ja ih potpuno razumijem jer i mi se nećemo uzrujavati izgradnjom autoceste od Dubrovnika dalje prema Crnoj Gori. Jedan dio lokalnih političara slovenske Istre, smatra da gradnja nove ceste preko Lucije nema smisla ako se ne zna kuda će i gdje prometovati brza cesta do granice u Sečovlju.

Tako da se dojam kako je ovdje na Primorskoj, u Kopru, DARS izgleda najozbiljniji sudionik koji je već daleko u svojim pripremnim planovima izgradnje punog profila autoceste od Kopra do Plovanije što bi koncesionaru BINA Istra konačno omogućilo spajanje zapadnog kraka na mrežu europskih autocesta.

Moćna Europska komisija konačno možda progleda i otkrije da je jedan razvijeni dio Europe u rukama sitnih lokalnih političkih igri (isključivo Slovenskih). TIR2 se gradi njihovim kreditima. Buzet je trenutno, transportna gospodarska žrtva, a cijela Istra je zbog takvog ponašanja turistička žrtva. Znamo što promet, brzina puta, komunikacije znače u svim segmentima današnjeg života. Istra i Hrvatska zaslužuju bolje od zapadnog susjeda.

Budimo primjer braći Slovencima

Raduje me “rušenje” granice 31. prosinca u ponoć, kada ćemo svi puno slobodnije putovati tamo gdje oduvijek pripadamo, zapadu. Ceste Ćićarije, Oprtlja-Portola, Buja koje su sada zatvorene ili su u nekom režimu povremenog dozvoljenog prolaza, će živnuti. A o čeličnoj oštroj žici na Ćićariji koja je Istru izrezala, je sve rečeno.

Sve granice i zabrane će prije ili kasnije pasti, zato pozivam mjerodavne da budemo primjer i da naše ceste budu zauvijek otvorene za sve registracije ovoga svijeta. Mi smo Istrani, Istrijani…Politike prolaze, ljudi ostaju. Budimo primjer braći Slovencima. (Robert Marušić)