Najbolje što Istra nudi? Ovo bi trebali postati najskuplji stanovi u Hrvatskoj

Budući da novi luksuzni stanovi u Rovinju dostižu cijene od osam tisuća eura po kvadratu, u tisku i na društvenim mrežama sve se više špekulira koje će cijene dosegnuti penthaus stanovi u novoj velikoj poslovno-stambenoj zgradi na mjestu nekadašnje Mirnine hladnjače. Uz poslovne prostore, na trećoj etaži ove zgrade iduće godine tržištu će se ponuditi 16 luksuznih stanova koje već nazivaju najskupljim u državi jer bi mogli dostići cijenu od deset tisuća eura po kvadratu.

Lokacija gradnje, koju financira splitski trgovački lanac Tommy, je u dnu uvale Valdibora, u sjevernoj luci, na glavnom pristupu centru grada i parkingu. Davne, 1821. godine, je na ovom istom prostoru prvo izgrađen zatvor na samoj obali zaljeva.

Potom je 1860. godine za potrebe industrije, prvenstveno velike destilerije Ampelea, najveće u široj regiji, nasuta velika obala s industrijskim kolosijekom, baština prve industrijske revolucije, mjerilom i položajem potpuno indiferentna pitoresknom Rovinju.

Pogled na more sve do Dolomita

S te je obale vidljiv najslikovitiji obris rovinjskog poluotoka i velebne crkve sv. Eufemije, a potom na sjeverni akvatorij Rovinja sve do, kada je burno vrijeme, talijanskih Dolomita. Zatvor je dograđivan 1870. 1900. i 1965. godine, kada je adaptiran za hladnjaču tvornice Mirna.

Nova zgrada Casa Buona Parte je manja od hladnjače iz 1965. godine, a veća od zatvora iz 1821. godine. Projektirali su je Dražen Juračić, Jelena Skorup i Marija Grković iz Zagreba. GUP Grada Rovinja smješta zgradu nekadašnje hladnjače u kulturno povijesnu cjelinu grada, a konzervatorske smjernice određuju visinske konture rekonstrukcije prema izvornoj građevini zatvora, a tlocrtne prema hladnjači.

Čuva se jedino kamena peta izvorne građevine zatvora iz 1821. godine, skošeni podzid temelja koji mora ostati vidljiv na morskom pročelju. Elaborat natječaja kojeg su raspisali Grad Rovinj i Tommy tražio je potpuno iskorištenje dozvoljenog volumena, efikasan, smislen i skladan smještaj poslovnih i stambenih sadržaja.

"Važno nam je bilo postići harmonizaciju hipertrofirane zgrade s okolinom, mimikriju gornjih katova u morskim vizurama te uvlačenje potkrovnog kata da se ne vidi iz gradskog prostora. Time se rekonstruirana zgrada doživljava kat nižom", rekao nam je arhitekt Dražen Juračić.

GUP diktirao gradnju penthaus stanova

Programom natječaja određeno je da će u suterenu biti market. U prizemlju je parking stanara s ulazom iz stražnje ulice August Ferri. Na prvom katu bit će jednoetažni stanovi, na drugom katu i uvučenom potkrovlju dvoetažni stanovi. Zgrada ima tri lica. Morsko pročelje akcentuira kamenu petu punim masivnim venecijansko crvenim zidovima suterena i prizemlja, marketa i parkinga.

"Najvidljivije je najmanje pročelje, začelje smješteno na kraj automobilskog pristupa povijesnom gradu i najvećem parkingu na operativnoj obali. Na njemu se sažimaju oblikovna načela obaju dugih fasada", opisuje Juračić cjelokupni projekt i nastavlja:

"Luksuzno stanovanje u velikim stanovima prvenstveno je posljedica odredbe GUP-a Rovinja da se u kulturno povijesnoj cjelini grada ne mogu planirati zgrade s više od 16 stanova. U ovu zgradu, devedeset metara dugačku, moglo je u normalnim okolnostima stati i dvostruko više stanova", objašnjava Juračić.

Budući da govorimo o zgradi s vjerojatno najskupljim stanovima koji će se naći na tržištu, pitali smo koliko takav podatak utječe na arhitekturu.

Vrhunska kvaliteta izvedbe

"Veća tržišna cijena prvenstveno omogućava vrhunsku kvalitetu izvedbe. Zahtijeva i usklađenje s komercijalnim trendovima organizacije i opremanja luksuznog stanovanja. Investitor je tijekom razrade idejnog natječajnog rješenja bitno utjecao smjernicama koje su artikulirali kolege Željko Krstičević, Emil Šverko i Miro Bilonić", rekao nam je Juračić.

Uz završetak gradnje dodatno se otvaraju perspektive uređenja obale koja se sada koristi kao parkiralište. Na operativnu obalu parkirališta Valdibora godišnje s mora, sa sjevernog i južnog dijela zapadne obale Istre, stiže oko 300 tisuća izletnika, koji se potom šuljaju između automobila da bi se dočepali staroga grada, zbog čega su i došli. Rovinj je uz to jedna od obaveznih luka kruzera koji kreću iz Venecije uz istočnu obalu Jadrana, a tuda se vraćaju istom rutom.

O prostoru nekadašnjeg operativnog lučkog platoa, sadašnjeg parkirališta, često se govorilo kao o rovinjskoj recepciji okrenutoj prema moru. Uz ostalo, govorilo se da će se ovdje preseliti i rovinjska turistička zajednica te mnogi drugi sadržaji povezani s a prihvatom gostiju s mora.

Kada se gradio hotel Lone, arhitektonski Studio 3LHD je po narudžbi Adris grupe izradio idejni projekt prostora garaža Istarskih boksita. Namjeravajući iskoristiti prostor koji je u vlasništvu Adrisa, idejni projekt je nudio preseljenje parkinga s operativne obale i izgradnju autobusnog kolodvora, koji je na Trgu na lokvi jedna od neuralgičnih točki rovinjskog prometa.

Pokušaji premještanja parkirališta

Zbog potrebe otkupa dijela privatnih kuća na ulazu, te rušenja postojećeg objekta u kojem se nalazi caffé bar Acquarius, do dogovora nije došlo, pa je kao lokacija novog kolodvora određen parking na Končeti, pola kilometra udaljen od dvorišta Boksita, koje je Adris grupa ustupila Gradu za parkiralište.

Kasnije je sa sličnom inicijativom premještanja parkinga i izgradnje marine sa 200 komunalnih vezova za potrebe Grada Rovinja došla i ekipa okupljena oko najpoznatijeg rovinjskog skipera Damira Peteha, suvlasnika tvrtke Way Point za čarter krstaša, i Damira Mandekića, nekadašnjeg direktora ACI-ja, sada inženjerskog biroa Mack Projekt, koji uz ostalo nadzire gradnju marine Porto Baroš u Rijeci.

Lučka uprava Rovinj je bila podržala inicijativu i bila zainteresirana za gradnju u sjevernoj gradskoj luci. Uz ostalo platila je i izradu Programske studije sjeverne luke Valdibora, koju je izradila tvrtka Dražul Glušica arhitekti iz Rijeke. Kalkuliralo se da bi cjelokupni projekt koštao 40 milijuna eura, za što su postojali investitori.

Prostrana uvala Valdibora je pet puta veća od stare gradske luke, pa se u nju mogu premjestiti svi ribarski i prijevoznički brodovi. Studija sjeverne gradske luke osmislila je prostor od sadašnjeg parkirališta do željezničke stanice sa 200 vezova za potreba Grada Rovinja. Međutim, sve je stalo zbog toga što se ta inicijativa nije uklapala u postojeće prostorne planove, pa je Lučka uprava novu lučicu izgradila ispred Bolnice prim. dr. Martin Horvat.

Nastavak rezidencijalne zone

Nakon dovršenja izgradnje zgrade na mjestu nekadašnje hladnjače, Valdibora će dodatno dobiti na vrijednosti. Naime, za vrijeme Austrije i Italije ta je uvala prvenstveno bila namijenjena industriji, što su uvjetovale željeznička stanica i luka. Neposredno do željezničke stanice nalazila se Ampelea, svojedobno jedna od najvećih destilerija u ovom dijelu Europe, a sada je tu tvornica za preradu ribe Mirna u vlasništvu Podravke. Na kraju željezničkog kolosijeka kasnije je izgrađene nova hladnjača Mirne.

Na prostoru prema gradskom centru, nekadašnjoj rezidencijalnijoj zoni Svetog Gotarda, nazvanoj prema istoimenoj crkvi u dvorištu Instituta, nižu se divne zgrade. Prva je Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković iz 1891. godine.

Slijedi vila Juschka, vlasnika male tvornice cementa, izgrađenea 1912. godine. Potom i vila Vianelli iz 1905., obitelji posljednjeg predratnog rovinjskog gradonačelnika, koja je bila vlasnica destilerije Ampelea te rovinjskog vinskog podruma. U toj obnovljenoj vili bila je uprava Istarskih boksita, čije je nekretnine nakon stečaja kupila Tvornica duhana Rovinj. Realno, tvornica Mirna će se prije ili kasnije seliti, pa će sa obale u Valdibori nestati i zadnji relikt industrijalizacije, novija velika hladnjača. Stoga bi budući Detaljni urbanistički plan zone, koji će se prije ili kasnije raditi, trebao ići u tom smjeru.