Damir Kajin:

'Ne bih glasao za HDZ, ali zaokružio bih Butkovića na svakoj listi'

0
Andrej Plenković i Damir Kajin u Buzetu (foto: Srećko Niketić/PIXSELL)
Andrej Plenković i Damir Kajin u Buzetu (foto: Srećko Niketić/PIXSELL)

Na hrvatskoj političkoj sceni počinju se događati do jučer neviđene situacije, koalicije, sporazumi. Ne na ideološkoj osnovi, što je već desetljećima izlizan obrazac, nego ujedinjenja na – programima. Senzacionalno je tako odjeknula potpora Mosta riječkom SDP-u. Riječ je, dakako, o prodaji dijela središta grada privatnim investitorima, koje su neki definirali i kao potporu Mosta dovršetku »Galeba« aludirajući da će se dio novca od prodaje komada grada ugraditi upravo u najpoznatije hrvatsko plovilo. Iako je u toj priči mnogo spornih momenata, rasprodavati grad nikako nije dobro, veseli da su se ljuti neprijatelji ipak udružili oko – projekta, piše Edi Prodan u Novom listu.

Uz Rijeku, najviše pažnje u zadnje vrijeme budi silna povezanost premijera Plenkovića i najvećeg dijela Vlade s Istrom. I u ovom slučaju vrijedi prije istaknuta ujedinjenost oko dobrih projekata nekad »stranačkih rogova u vreći«. Prošlotjedna premijerova megaturneja Istrom, deset posjeta u desetak sati, započela je u prostorijama BINA Istre, uz samo gradilište druge cijevi tunela Učka. Vrh Vlade tamo su uz čelništvo BINA-e dočekali i zagonetno nasmiješeni župan istarski Boris Miletić te čelnik HDZ-a Istre Anton Kliman. Obilazak gradilišta u totalnoj slozi, sve ide bolje od planiranog. Ipak, žestoki spust do Buzeta gdje je glavna točka posjeta bilo sjedište Istarskog vodovoda i izvorište Sveti Ivan, pokazalo je da mu je ipak istarski politički favorit gradonačelnik Buzeta Damir Kajin. Njihov susret u sjedištu Grada potrajao je poprilično dugo, svakako izvan onog što je predviđao protokol, a i do samog su Svetog Ivana stigli – istim automobilom. Kajin se nije štedio, suradnju s premijerom iz kategorije »fantastična« digao je na – »maestralna«. A kad je već tako, red je da veterana hrvatske političke scene, od premijera horoskopskog ovna osam godina starijeg vodenjaka, pozovemo da odgovori na nekoliko pitanja koja su itekako zainteresirala cjelokupni hrvatski prostor.

Maestralna suradnja

* Čemu tolika hvala hrvatskoj Vladi i premijeru Plenkoviću? Iako istina rade jedne od najznačajnijih pomaka u novijoj hrvatskoj povijesti, smjene ministara i afere povezane s mnogima od njih nisu nešto što treba hvaliti?

– Nema preslagivanja. Nema vrbovanja. Nema trgovanja. Rekao sam, ponavljam, s Vladom Andrija Plenkovića suradnja nije fantastična, već maestralna. Nisam tako nešto očekivao. Možda nisam bio presudan kada je SDP stvarao koalicije, ali upravo ja sam Račanu 2003. godine nosio listu IDS-SDP. Nikada, baš nikada Istra nije uživala ovakvu državnu naklonost kao danas. I ja to želim apostrofirati. Istina da i Istra sebe daje, ali nam se i vraća. Tu su Opća bolnica, Ipsilon, tunel…, buzetski ili pulski projekti. Prvi put pokazuje se interes na jedan drukčiji način. Neću reći da Račan ili Milanović nisu htjeli. Možda nisu mogli. Ali ovo je nešto drukčije. Zašto govorim o maestralnom? Meni je sin u Americi. S njim razgovaram između 3 i 4 ujutro. Pročitam nešto na mobitelu i u 3.35 šaljem poruku Zvonimiru Frki-Petešiću, šefu Plenkovićeva kabineta. Odgovara mi nakon dvije minute! A mene stid što čovjeka smetam noću.

 

* Afere?

– Ispada da se DORH isključivo bavi HDZ-om. Neka. Zanimljivo da se nitko ne bavi kriminalom unutar samog pravosuđa, a danas su oni veći problem od izvršnih vlasti. Iza toga stojim. Rak-rana našega društva je hrvatsko pravosuđe. Možda je hrvatsko društvo korumpirano, ali dio tog društva je i pravosuđe. Sve ove predstave što traju u nedogled, koje su opijum za narod, postaju breme, a ne način borbe protiv korupcije. I ono najgore, sudac, tužitelj… mogu zgriješiti kao u slučaju Polančec ili Herak i nikome ništa?! Ti ljudi će zauvijek nositi hipoteku pritvora. Želim reći, pustite ljude da rade, ali ne dirajte ih ako se nisu okoristili. Ako su uzeli ma i kunu, »ubijte Boga« u njima, ali ako nisu – pustite ih na miru.

* Jeste li ga upitali zbog čega je otišao ministar Zdravko Marić?

– Nisam pitao za Marića. Nekako sam to preskočio. Čuo sam se s Marićem, razmijenio nekoliko poruka nakon odlaska, poslao poruke »zadržite ga u Vladi«, nazvao Šukera: ti si ga primio, što se događa? Za mene je to bio šok. Odradio je koronu, Uljanik, Agrokor, zadesio ga je potres, postavio je visoko ljestvicu. Uvijek ću ga kao Damir Kajin, ne gradonačelnik, rado primiti. Meni, ne kao Damiru Kajinu, već kao gradonačelniku, puno je pomogao. Odlazak Marića golem je gubitak. Slično mi se događa s odlaskom šefice financija. Koga da nađem na transparentnom natječaju? Kako da dođem do četiri »tete« u vrtiću? To postaje problem. Ljude treba držati kao malo vode na dlanu. Nema nas. Sustav valja »resetirati«, norme olabaviti. Nema tko raditi.

Voda je život

* Vratimo li se Buzetu, slažemo se, pomoć Vlade je u slučaju Cimosa i PAB-a, tvrtke ugledne obitelji Akrapović koja svojim proizvodima postiže globalne uspjehe, bila presudna u nadvladavanju njihovih kriznih momenata. Ali to joj je na neki način i zadatak, uloga u poticanju kvalitetnog gospodarstva?

– Ovo što je premijer učinio za Cimos i Akrapovića je neponovljivo. Za sebe nije učinio ništa, za Buzet puno, a time i za Hrvatsku. Uspio je u sedam dana riješiti ono što se nije moglo mjesecima. Riječ je o egzistenciji stotina ljudi. To treba kazati! Zaslužuje li to zahvalu premijeru?

* Istra je ušla u infrastrukturnu krizu. Prekomjerna gradnja dovela je u probleme promet na što je Vlada, u ovom slučaju predvođena ministrom Olegom Butkovićem, reagirala uistinu silnom velikodušnošću: »drugu cijev« nemaju primjerice Karavanke i Mont Blanc, ali imat će uskoro Učka!

– Ipsilon je povijest, ali i budućnost Istre. Povijest jer nas je 80-ih povezao, budućnost jer nas neće rastaviti. To je bit. Devedesetih smo bili protiv koncesijskog ugovora, u međuvremenu se isti redefinirao i svi smo za. Pustimo promet, tu je angažirana gotovo sva istarska građevinska operativa koju kroz velike zahvate, primjerice u vodoprivredi, valja zaposliti i u dogledno vrijeme.

* Silni problem Istre je voda. Broju novih »kockastih« kuća izraslih na poljoprivrednom zemljištu pridruženo je i na desetke tisuća bazena. U vodovodnu infrastrukturu ulagalo se malo ili ništa i sad je Istra opet u redukcijama. Kao da se vratila u sedamdesete. Buzet je sinonim za istarski vodni krvotok. Kako ćete reagirati na ovaj problem?

– Voda je život. To je bila primarna tema razgovora s premijerom u Buzetu. Kako Istru učiniti samodostatnom za 30 ili 50 godina? Voda je ono što je Ipsilon za promet danas. Budućnost. Oni koji su se 70-ih upustili u gradnju Butonige zaslužuju spomenik. Bez te akumulacije Istra bi bila Sahara, a ovako je najrazvijenija turistička regija. Jakovčić i ja, upravo tako, digli smo vodoficiranost Istre na 99,9 posto. To nemaju ni Danska ni Norveška. Međutim, nakon 50 godina došlo je vrijeme razmišljati o još jednoj predakumulaciji jer bez vode neće ići. Prije 10 godina imali smo 210.000 ležajeva. Danas ih je više od 400.000. O bazenima neću, ali za 10 godina bit će možda i 600.000 ležajeva. O tome treba razmišljati. Uostalom, gradit će to u devedeset posto slučajeva upravo Istrijani.

* Buzet je oduvijek i raskrsnica, bolje rečeno spojnica sa susjednom Slovenijom. Istaknuli ste kako unatoč evidentnom problemu s dovoljnim količinama vode, niste zaboravili Kopru isporučivati 80 litara vode u sekundi. Ali, odmah ste zatražili pomoć u dobivanju tranzitnih dozvola za hrvatski kamionski promet u čemu je Slovenija »škrta«?

– Slovenci nisu fer. Ja taj narod volim. Oni su moja braća, ali da nam već 15 godina priječe da 15 buzetskih kamiona prelazi granicu je bezobrazluk. To nije ljudski. Izolirali su Buzet. Zašto? U ovo vrijeme, a govorio sam to i premijeru, mi isporučujemo Slovenskom primorju 80 litara vode u sekundi. Njima ide 15 posto vode s izvora Gradole i sva voda s Bužini. Na mene kao predsjednika skupštine Istarskog vodovoda čini se strašan pritisak zbog granice, ali i premijer kaže da ugovore valja poštovati, pa i na vlastitu štetu. Fantje, otvorite promet za 15 ili 25 buzetskih kamiona, bilo bi u najmanju ruku fer!

* Vlada vam je obećala pomoć i u izgradnji buzetske cestovne zaobilaznice jer se nakon ulaska Hrvatske u šengenski prostor očekuje povećanje prometa i tim pravcem?

– Obilaznica je nešto što će Buzet otvoriti. Izgradnja kreće sredinom rujna. To će pokrenuti grad. Mi moramo razmišljati da nakon Ipsilona, predakumulacija Butoniga zaposli dio građevinara. Država ulaže 100 posto u buzetsku zaobilaznicu, u Riječku ulicu oko 60 posto. Mi bez pomoći sa strane ne možemo mnogo, ali Schengen će preusmjeriti promet s graničnog prijelaza Požane preko kojeg u Hrvatsku ulazi gotovo 25 posto slovenskih turista. Zato je obilaznica od strateškog nacionalnog interesa.

Ćićarija će biti in

* Krenulo je i skidanje žilet-žice. Problem je to koji je uglavnom bio zahvatio Ćićariju.

– Žilet-žica nas boli. Ona je živa rana na istarskom srcu, ali treba stati na kraj i migrantima koji postaju stvarna prijetnja sigurnosti. Zvuči radikalno, ali nije. Nisu problem stranci koji rade, mi ih trebamo, oni su dobrodošli, ali problem su oni koji prolaze našim Krasom i unose nelagodu stanovnicima Buzeštine. Svaki dan primam ljude koji mi govore, »ostajemo bez gostiju, prelaze u grupama od 30 do 50«. Naši ljudi nisu spokojni i to me brine.

* Kako gledate na opstojnost općine Lanišće kojoj je broj stanovnika pao ispod 300, k tome i skoro svi imaju pravo glasa? Ipak ima analitičkih razmišljanja kako će micanjem Schengena upravo Ćićarija postati pravi hit, dvorište Trsta, što znači da će cijena zemljišta silno porasti?

– Ćićarija će biti in. Taj dio Buzeštine, točnije općine Lanišće je predivan. To je Istra kakva je nekada bila. Nažalost cijela općina ima 270 stanovnika. Onaj tko danas u nju uloži, sutra će kapitalizirati višestruko. Ćićarija se naslanja na Kopar, Trst, ali moram ispričati i jednu priču iz ne tako davne povijesti. Sjeća li se itko u Hrvatskoj da je u jednom danu na Ćićariji 1943. godine zapaljeno tisuću zgrada? Što stambenih, što gospodarskih. Ćićarija je bila naša Kozara. Od toga se nije oporavila. Ne znam hoće li cijene »kvadrata« rasti, ali ponavljam, onaj tko investira danas, taj će sigurno profitirati.

* Vratili ste ulogu regionalnog lidera. Koliko možete utjecati na istarske političke promjene koje su krenule s prošlim izborima? Je li moguće snažno uključenje HDZ-a u istarsku dnevnopolitičku stvarnost? Andrej Plenković i Oleg Butković su danas Istri možda i najdraži političari, Kliman budi IDS-ove narodnjake na povezivanje s HDZ-om, vi kao ljevičar glorificirate Plenkovića koji je desni centar… Kakve nas to koalicije u Istri očekuju?

– Budimo ljudi. Samo to. To gordo zvuči. Kazao je Churchill: »Ako u mladosti niste liberal, nemate srca, ako u starosti niste konzervativac, nemate pameti«. Ja ću reći ovako, na jedan način razmišljate u tridesetima, na drugi u četrdesetima, na peti u pedesetima… Zreliji ste. Odgovorniji. Ja 99,9 posto neću u nacionalne izbore, mada – nikada ne reci nikad. Ali kada bi danas bili parlamentarni izbori, ne bih glasao za HDZ, ali bih zaokružio Butkovića na kojoj god listi bio! Treba nam postojanost. Stabilnost. Nama ne treba avantura. Nama trebaju ljudi koji iza sebe imaju rezultate. Nama ne treba revanšizam. Nama ne treba medijski reket. Nama treba politika koja će i u ovo vrijeme davati rezultate. Jamčiti sigurnost. Nama treba ona politika koja je Istru činila svojom. Tu se trebamo okupiti. Uz ime i prezime. Mi se ponovo moramo okupiti i oko istrijanstva i covivenze, i oko regionalizma i samosvijesti. I onaj tko to prepozna, taj će uspjeti. A i Istri će silno pomoći.

Sto posto uz Mandarića

* Iako je suradnja Buzeta i Rijeke u čitavom nizu primjera – od školstva do zdravstva – uzorna, vrlo ozbiljan ponuđač s riječkog područja – s fantastično razrađenim planom pokretanja silno ozbiljne stočarske proizvodnje – za otkup Genetskog centra, nije prošao. Ali jest ponuda jednog od većih zemljoposjednika u Istri. Koliko se Genetski centar u ovih nekoliko mjeseci nakon preuzimanja pokrenuo s mrtve točke?

– Sto posto sam stao iza Željka Mandarića, ali Genetski centar je privatno društvo koje je ustupljeno Končaru. Država, županija, grad, s time nemaju ništa. Bitno da se nešto počne dešavati. Držim do dane riječi kako Končara, tako i Pilata.

Ima li Kršan vode, neka ide i Cresu

* Političkom razumijevanju različitih opcija sve je manje prepreka, no međužupanijska suradnja ipak ne ide tim smjerom. Primjerice dovođenje vode s područja općine Kršan, riječ je o pet kilometara podmorske cijevi, značilo bi spas za sjever otoka Cresa koji, poput Ćićarije, na tom dijelu svog teritorija izumire?

– Ne znam za taj detalj, ali ako Labinština ima vode, zašto je ne bi isporučivala Cresu. I obrnuto. Rijeka Istri, rekao je Kajin za Novi list.

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa

NOĆNI/A RECEPCIONAR/KA

Do: 30.06.2022.

POREČ-PARENZO, ISTARSKA ŽUPANIJA

KONOBAR/ICA

Do: 30.06.2022.

RABAC, ISTARSKA ŽUPANIJA

BARMEN/ICA

Do: 30.06.2022.

RABAC, ISTARSKA ŽUPANIJA

BARMEN/ICA

Do: 30.06.2022.

POREČ-PARENZO, ISTARSKA ŽUPANIJA