'Ćićima država ne smije nacionalizirati stoljetnu imovinu'
Predsjednik Kluba zastupnika IDS-a Emil Daus ukazao je 25. svibnja na dugogodišnji problem za stanovnike Ćićarije, o kojem je već i prije tri godine govorio za saborskom govornicom, a to je problem komunela, koji nažalost, ni poslije tri godine nije riješen.
Daus je pojasnio da su komunele seoska dobra koja su baš specifičnost ne samo tog kraja, već i specifični oblik vlasništva u Hrvatskoj, koje je usporedio sa sustavom nekadašnjih muša, odnosno seoskih zajednica u Dalmaciji, no naglasio je da je za razliku od komunela, sustav vlasništva bivših muša riješen još 30 godina prošlog stoljeća. Istaknuo je kako u ovom slučaju umjesto konkretnog rješenja problema, Republika Hrvatska se knjiži na seoska dobra koja mještani uživaju i u čijem su posjedu njihove obitelji još od doba Austro-Ugarske monarhije.
„Ni fašistička Italija dok je upravljala Istrom, ni komunistička Jugoslavija, čak ni u onim prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata kada se privatno vlasništvo mnogima oduzimalo, nisu nacionalizirale seosko dobro, Republika Hrvatska to na neki način pokušava učiniti u današnje vrijeme“, kazao je Daus.
Upozorio je kako neriješeno stanje u zemljišnim knjigama te neuređeni i nejasni vlasničkopravni odnosi na zemljištu na području Općine Lanišće, predstavljaju kamen spoticanja na putu napretka cijeloga kraja. Dodao je kako ti problemi otežavaju, a često i potpuno onemogućavaju realizaciju bilo kakvog projekta, ideje ili investicije.
Naglasio je da je u nekim drugim slučajevima, država zajedno s općinama, gradovima i drugim ovlaštenim institucijama pristupila rješavanju problema tako da je u nekim općinama i gradovima provedena nova katastarska izmjera. Stoga je apelirao na Vladu da se pomogne tom području kako bi seoska dobra pripala praktički stoljetnim posjednicima te da se provede postupak obnove zemljišnih knjiga jer je u ovom planinskom dijelu nužno sačuvati ljude koji su voljni ostati, a neki se čak doseliti ili vratiti.
„Zašto sam izdvojio baš ovu općinu? Zato jer im stvarno treba pomoći više nego nekim drugima. Zato jer mlade obitelji počinju vidjeti prednost života u takvim sredinama i samo malo pomoći može ponovno vratiti dječji žamor u ta sela na Ćićariji. Trendovi se mijenjaju“, istaknuo je Daus.
