Posjetili smo laboratorij

Pogledajte kakvim se istraživanjima bavi Institut u Poreču (video)

0
Nina Išić
Nina Išić

Jeste li znali da u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču istražuju kako divlju šparogu, motar, ljekoviti encijan, koromač i portulak ili tošt uvesti u poljoprivrednu proizvodnju te kako kupus učiniti otpornijim na klimatske promjene?

Nina Išić, magistrica agronomije, asistentica i doktorandica, pokazala nam je pokusne primke u pokusnom plasteniku.

„Pokušavamo introducirati neke nove vrste u poljoprivrednu proizvodnju tako što analizom njihovih morfoloških i agronomskih svojstava nastojimo odabrati primke koje su najpovoljnije za poljoprivrednu proizvodnju. Ovdje, na primjer, imamo dvadeset i pet primki motara s različitih lokacija u Istri. Različitim tretmanima pokušavamo poboljšati klijavost sjemena šparoge i encijana ili žute sirištarke koja raste na Učki. Divlju raštiku pokušavamo regenerirati kao bismo je mogli koristiti u oplemenjivačkim programima dobivanja kupusa otpornog na visoku temperaturu i sušu“, objasnila nam je.

Išić je jedna od dvadeset i tri doktoranda koji se vežu na devetnaest znanstvenika u Institutu, što je iznad hrvatskog prosjeka.

„Osim toga, prosjek radova naših znanstvenika koji se citiraju na WoS-u, najjačoj svjetskoj bazi znanstvenih podataka, je dva po znanstveniku, a hrvatski prosjek je ispod jedan. Imamo znanstvenika koji godišnje objavljuju po deset – petnaest radova, što znači svjetsku razinu“, kaže ravnatelj Dean Ban, znanstveni savjetnik u trajnom zvanu.

 

U deset godina koliko vodi Institut značajno su porasli kapaciteti nabavkom nove opreme, povećanjem  nasada i povećanjem broja zaposlenih -  od četrdeset i šest 2012. godine na današnjih osamdeset zaposlenih.

„Imamo Prehrambeno – tehnološki laboratorij. Laboratorij za zaštitu bilja, Genetički laboratorij, Vinarski laboratorij, Laboratorij za tlo, biljku i vodu i Laboratorij za fenotipizaciju. Laboratorij za tlo, biljku i vodu je nastao unapređenjem Pedološkog laboratorija, a Laboratorij za fenotipizaciju je potpuno nov. U njih je uloženo osam milijuna kuna“, kaže ravnatelj Ban.

Dva nova laboratorija posjetiteljima su najzanimljivija za razgledavanje budući da je riječ o novoj opremi, koja, uvjerili smo se, i dalje stiže.

'Možemo utvrđivati teške metale'  

Zoran Užila, dipl. inž. agronomije, voditelj Laboratorija za tlo, biljku i vodu, rekao nam je: “Mi smo prvenstveno potpora znanstveno istraživačkom radu Instituta, no, često služimo kao pomoć poljoprivrednicima u smislu poljoprivredne proizvodnje. Naši korisnici su OPG-ovi kojima trebaju analize tla prije podizanja nasada, dakle analiza tla, biljke i vode prvenstveno. Radimo osnovne kemijske analize tla, mehaničke analize, mikro i makro elemente, a možemo i utvrđivati teške metale. Kad je riječ o vodi, prvenstveno se bavimo kontrolom kvalitete voda za zalijevanje, a kod biljaka radimo analize na elementarni sastav. Također, dolaze nam ljudi s problemima u proizvodnji, a to je  deficit ili suficit nekog mikro ili makro elementa.“

Za osnovnu analizu tla poljoprivrednik će platiti 450 kuna, ali može dobiti popust na količinu.

Igor Palčić, doktor znanost, zamjenik voditelja, predstavio nam je opremu.

„Zahvaljujući različitim nacionalnim i međunarodnim projektima uspjeli smo nabaviti opremu koju smo nekad mogli samo sanjati. Konkretno, to su ICPOES i TOC uređaji. Prvi može odrediti gotovo sve elemente periodnog sustava. Njegova je primjena je zaista široka, od tla, do biljke, pa i do konačnih proizvoda poput vina i maslinovog ulja. S jedne strane nam je cilj da pomoću točne analize u biljnom materijalu pomognemo našim poljoprivrednicima  u ciljanom gnojenju, odnosno onim elementima, a s druge strane utvrditi nutritivnu vrijednost njihovih proizvoda. Treća primjena je otkrivanje teških metala u tlu, koje je naš nepovratni resurs i moramo ga štiti od onečišćenja. TOC uređajem utvrđujemo ukupni organski ugljik i dušik, koju su nam bitni u obliku organske tvari koja osigurava nesmetan rad organizama u tlu. Kada je riječ o kompostiranju, jedan od glavnih pokazatelja je odnos ugljika i dušika, kako bi utvrdili koliko je neka bio masa pogodna za kompostiranje, odnosno kako bi odredili kada je kompostiranje završeno.“

'Najviše se bavimo povrćem'

Smiljana Goreta Ban, doktorica znanosti iz područja biotehničkih znanosti, voditeljica je Laboratorija za fenotipizaciju.

„Određujemo biljne vrste od početka do kraja. Pojednostavljeno rečeno, mi opsujemo biljke, kako  izgledaju izvana, ali opisujemo i što sadrže. Na primjer, češnjak. Posadimo ga, opišemo kakve je boje, kojom brzinom raste, stvara li cvjetnu stapku tj. pasku ili ne stvara, kakva mu je boja lista, koliki mu je prinos, koliko ima češnjeva. Nakon toga donesemo ga u laboratorij gdje odredimo koliko ima određenih bioaktivnih spojeva, odnosno onoga zbog čega ga jedemo. Najviše se bavimo povrćem: češnjakom, kupusom,raštikom ili broskvom, škalonjom i drugim tradicionalnim vrstama, ali radimo i voćne vrste jao što je smokva, rogač. Započeli smo i veliki projekt uvođenja samoniklog bilja u poljoprivrednu proizvodnju“, kaže Goreta Ban i naglašava: „Mislim da je važno reći, bez ikakve lažne skromnosti, da u Poreču radimo vrhunsku svjetsku znanost. Na raspolaganju smo gospodarstvu Istre i ovdje poljoprivrednici mogu dobiti odgovore na mnoga pitanja.“

Nikola Major, doktor znanosti prehrambene tehnologije, rekao nam je: „Nedavno smo nabavili više instrumenata ukupne vrijednosti preko dva i pol milijuna kuna 2,5 milijuna kuna. Radimo volatilne spojeve, tj. mirise i arome te biološki aktivne spojeve, koji daju antioksidacijsku aktivnost biljkama koje jedemo. Ovi instrumenti sposobni su detektirati jako nisku razinu pesticida i drugih kontaminanata u hrani.“

Ništa manje važna nije ni vrhunska oprema koju nalazimo u garaži poljoprivredne mehanizacije Instituta.

„U zadnjih nekoliko godina nabavljeno je dosta opreme na pokusnom poljoprivrednom imanju s ciljem ubrzanja tehnološkog procesa proizvodnje i njene modernizacije. Oprema je nabavljena u sklopu mjere 10.2 Programa ruralnog razvoja, koja se tiče biljnih genetskih izvora, odnosno održavanja naših kolekcija vinove loze, maslina, voćaka i povrća. Nabavljeni su strojevi su skladu sa zadnjim tendencijama u poljoprivrednoj proizvodnji. Primjerice, sijačica za vinograd budući da se zadnjih godina provodi zatravljivanje vinograda s ciljem boljeg održavanja tla, obogaćivanja organskom tvari i sprječavanja erozije, a to su sve učinci kojim se nastoji smanjiti negativno djelovanje klimatskih promjena na vinogradarsku proizvodnju“, rekao nam je doktor znanosti vinogradarstva Marijan Bubola.

Nova zgrada Instituta

Ravnatelj napominje da Institut prolazi razdoblje u kojemu nastoji maksimalno razviti materijalnu i ljudsku infrastrukturu. 

„Htio bih istaknuti da je prošlom mom mandatnom razdoblju naglasak bio na projektu Znanstvenog centra izvrsnosti za biološku raznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja u sklopu čega smo također značajno opremili laboratorij. Taj projekt, vrijednosti od oko milijun eura, istječe s ovom godinom, ali tražit ćemo nastavka kroz sljedeće četiri godine i pokušat ćemo nastaviti opremanje naših laboratorija. Isto tako smo u prethodnom razdoblju osnovali Laboratorij za zaštitu bilja jer smo uvidjeli da je neophodan za naša istraživanja i za potrebe lokalnih poljodjelaca.", kazao je ravnatelj.

Predstoji nam realizacija projekta rekonstrukcije postojeće i izgradnje nove zagrade Instituta. Projekt je vrijedan oko pet milijuna kuna i do kraja 2023. godine moramo ishodovati sve dozvole zaključno s građevinskom dozvolom. Za sada smo našli izvođača Studije izvodljivosti i izvođače projekta na javnoj nabavi i slijedi nam javljanje na natječaj za financiranje. U zgradi će se većim dijelom nalaziti laboratorijski prostor, uredi znanstvenika i konferencijska sala“, ispričao nam je Dean Ban, ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. (Tekst: Robi Selan, foto i video: Roberto Matković)

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa

LONDINER/KA

Do: 30.06.2022.

RABAC, ISTARSKA ŽUPANIJA

NOĆNI/A RECEPCIONAR/KA

Do: 30.06.2022.

POREČ-PARENZO, ISTARSKA ŽUPANIJA

BRODOVOĐA/BRODOVOTKINJA

Do: 30.06.2022.

POREČ-PARENZO, ISTARSKA ŽUPANIJA