Buzet obilježava 90. godišnjicu pronalaska tartufa na Fontani

0
Foto: arhiva
Foto: arhiva

Buzet obilježava 90. godišnjicu pronalaska tartufa na Fontani. U prosincu 1931. godine grupica znatiželjnika predvođena prof. Massimom Sellom započela je s istraživanjem doline Mirne na Buzeštini, od Kotli do Istarskih toplica s ciljem pronalaska staništa tartufa.

Tko je bio Massimo Sella?

Massimo Sella rođen je 1886. godine u mjestu Biella, sjeveroistočno od Torina na rubovima izdašnog tartufarskog kraja poznate regije Piemont. U Rimu je završio prirodne znanosti da bi 1924. godine postao ravnatelj Rovinjskog Instituta za istraživanje mora. Iza sebe je ostavio bogati arhiv o kojemu danas brine Fundacija Sella.

Sa svojim prijateljima Carlom Testonijem i Pietrom Giovanellijem istraživao je lokacije pogodne za lov na tartufe u dolini rijeke Mirne na što ih je navelo iskustvo.

Mještani sa kojima se susretao potvrdili su mu da se ispod površine zemlje nalaze »smrdljivi krumpiri« koje daju svinjama. To mu je bila potvrda. Zadržavao se i kretao oko Buzeta. Dresirani psi u samo par dana izgrebali su iz zemlje čak 12 kilograma bijelih tartufa.

 

Sella je tartufe analizirao i utvrdio da im dijagnostičke i organoleptičke karakteristike odgovaraju onima bijelog tartufa iz Piemonta.

Ta skupocjena podzemna gljiva latinskog naziva Tuber Magnatum Pico dotad je bila poznata kao tartufo bianco Piemontese, no ovim je istraživanjem dokazano da ga u znatnim količinama ima i u Istri.

Za dokaz i afirmaciju Buzeta kao grada tartufa od posebne su važnosti rezultati koje je prof. Sella objavio u radu "Il tartufo bianco in Istria" koji je objavljen u 39. broju časopisa "Nuovo giornale botanico Italiano" izdan od strane Talijanskog botaničkog društva (Societa botanica Italiana) u Firenci 1932. godine.

Iz tog rada vidljivo je da su njegovi partneri u istraživanju, Carlo Testoni i Pietro Giovanelli od 9. do 11. prosinca istraživali dolinu Mirne od Kotli do Toplica i pronašli 9 kilograma tartufa, među kojima i jedan primjerak od pola kilograma iskopanog 220 metara od hotela Fontana.

Testoni, Giovanelli i Sella su tijekom svojih ekskurzija koristili dva dresirana psa koje je Testoni nabavio iz Forlimpolija, bili su to „cani barboni“, pudlice od kojih znamo da je jednome bilo ime Dora.

Profesor Sella je bio jako predan biologiji mora, njegovom lokalnom okolišu, ali i globalnim problemima. Bio je dobro zaokružen intelektualac s polivalentnim širokim interesima. Osim znanosti, njegovi su interesi bili usmjereni na područja umjetničko-dokumentarne fotografije i pisanja knjiga, dijalektologije i glazbe. Bio je poliglot, uz materinji talijanski poznavao je engleski, njemački, francuski, španjolski i latinski jezik. Massimo Sella je bio izvrstan glazbenik koji je svirao Bachove toccate i Beethovenove fuge, Chopinove mazurke i Vivaldijeve koncerte.

Nakon drugog svjetskog rata profesor Massimo Sella bio je član talijanskog Državnog povjerenstva za znanstvenu suradnju s Jugoslavijom. Umro je 4. rujna 1959. u 73. godini.

U dva desetljeća istaknutih aktivnosti i rada profesor Massimo Sella ostavio je duboke tragove u Istri, u izgradnji i održavanju znanstvenog kontinuiteta i međunarodnog imidža Instituta za biologiju mora u Rovinju koji ovih dana slavi 130 godina rada.

Također, treba se prisjetiti i njegovog važnog doprinosa u rješavanju sanitarnih problema Istarskog stanovništva u borbi protiv malarije gdje je vlastitom metodom učinio da pučevi i lokve budu sigurni za životinje (blago). Promicao je i kulturne životne razine u Istri.

Rovinj ne zaboravlja svojeg sugrađanina. Marino Budicin je ispred Zajednice Talijana prije nekoliko godina organizirao posjet njegove kćerke poodmakle dobi, gospođe Seline Sella Marsoni gradu Rovinju, odajući pozornost i zasluge tom velikom znanstveniku. Centar za povijesna istraživanja u Rovinju i Nicolo Sponza otvorili su pristup svoj raspoloživoj dokumentaciji u rovinjskoj knjižnici kako bi se javno predstavila ostavština profesora Selle. Gospođa Selina Sella Marsoni donirala je rovinjskoj zajednici Talijana koncertni klavir i pomogla im u organizaciji izložbe dokumentarne fotografije njezinog oca prof. Massima Selle. Rad na projektu financijski je bio potpomognut bespovratnim sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

Ispod starog Buzeta, danas se nalazi novi dio grada. Prema starim fotografijama s početka prošlog stoljeća tada je to bila plodna dolina s nekoliko zgrada i kuća, dolina u kojoj su očito dobro uspijevali bijeli tartufi.

Buzet je u rujnu 1999. godine odlukom gradskog vijeća proglašen gradom tartufa! To se zbilo u Narodnom Domu samo nekoliko desetaka metara od mjesta gdje su se prije 90 godina pronalazili i lovili tartufi!

Ususret godišnjici objave prvog znanstvenog opisa istarskih staništa bijelog tartufa, Buzet se priprema obilježiti 90. godišnjicu pronalaska tartufa na Fontani, u samom centru grada Buzeta-grada tartufa. Buzet u 2022. godini slavi 90. godišnjicu od prvog dokumentiranog pronalaska tartufa u samom centru grada te će se osim sajmova i izložbi tartufa, kroz godinu organizirati i okrugli stolovi i seminari na temu zaštite i očuvanja prirodnog staništa istarskog tartufa.

U projekt obilježavanja 90 godina od prvog dokumentiranog pronalaska tartufa u samom centru grada Buzeta su uključeni Grad Buzet, Turistička zajednica Buzeta, Udruga tartufara Istre, Matija Nežić i Robert Marušić.

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa

KUHAR/ICA

Do: 30.06.2022.

VRSAR-ORSERA, ISTARSKA ŽUPANIJA

KONOBAR/ICA

Do: 30.06.2022.

POREČ-PARENZO, ISTARSKA ŽUPANIJA

BRODOVOĐA/BRODOVOTKINJA

Do: 30.06.2022.

POREČ-PARENZO, ISTARSKA ŽUPANIJA

ANIMATOR/ICA

Do: 30.06.2022.

RABAC, ISTARSKA ŽUPANIJA