Sv. Lovreč Pazenatički

Nekada vojno, sada turistički važna strateška točka (video)

0
Ivan Hrastovčak i Ivan Cule - Đani unutar zidina Sv. Lovreča Pazenatičkog
Ivan Hrastovčak i Ivan Cule - Đani unutar zidina Sv. Lovreča Pazenatičkog

Česta je zabluda da je Sv. Lovreč Pazenatički dobio ime po tome što je pripadao Pazinu, a istina je da je on nastao da bi bio protiv Pazina i nipošto nije po njemu dobio ime. O tome nam je pripovijedao naš domaćin u Sv. Lovreču Ivan Hrastovčak, profesor povijesti. Prava osoba na pravom mjestu jer u Sv. Lovreču je povijest nemoguće izbjeći.

Dakle, za one koji nisu znali: „Ovdje je od 1304. godine bilo sjedište kapetanata koji se zvalo 'paisenaticus'. Pazenatički kapetan koji je imao dužnost i zadaću da brani i kontrolira mletački teritorij izvan gradova jer gradovi su imali svoje vojne jedinice. Odabran je Sv. Lovreč zbog svog geostrateškog položaja: malo u unutrašnjosti, na pola puta između Kopra i Pule i u blizini Pazinske knežije, odakle je mogao doći napad“, objasnio nam je Hrastovčak.

 

Danas je općina Sv. Lovreč Pazenatički, koju uz sjedište čine još dvadeset i četiri sela i zaseoka, ukupno oko tisuću stanovnika, dio Turističke zajednice središnje Istre, čije područje se, zanimljivo, manje – više poklapa s nekadašnjom knežijom! I opet Sv. Lovreč ima geostratešku  ulogu, ovaj put turističku i u obrnutom smjeru, kao vrata kroz koja se s obale ulazi u središte poluotoka.

Funkciju obavlja dobro jer u sunčano postsezonsko jutro na središnjem trgu i oko župne crkve, tornja i zidina neprestano smo susretali grupice turista.

„Ima nas nekoliko entuzijasta koji želimo spojiti ono najbolje što Sv. Lovreč pruža, a to je prije svega predivna kulturna baština ukomponirana u ljetne manifestacije“, priča Hrastovčak.

„Ove godine počeli smo s 'Guštima Sv. Lovreča' gdje OPG-ovi dolaze prezentirati svoje proizvode, a tijekom ljeta imali smo nekoliko događaja koje smo smjestili u sam centar mjesta. Ovdje smo otvorili i Turistički centar koji je prije desetak dana zabilježio tisućitog posjetitelja.“  

Ivan Cule – Đani, jedan je od rijetkih žitelja unutar zidina, kaže da nikada ne bi živio na drugom mjestu.

„U Sv. Lovreč doselio sam se 1964. godine iz Selina, tri kilometra odavde. Tada je ovdje sve bilo puno ljudi, ni jedna kuća nije bila ruševna, svake nedjelje je bio ples. Bilo je zadovoljstvo živjeti ovdje i još je vrlo ugodno, ali trebalo bi urediti stari grad. Nedostaje kanalizacija, treba sanirati kuće koje propadaju, a ni čistoća nije najbolja. Mislim da nas je županija zapostavila i da bi morala malo više paziti na nas jer Sv. Lovreč je priznat mali gradić“, kaže Cule.

Doista, bršljana po starim zidinama ne nedostaje, a neke ulice nisu ni asfaltirane, niti popločene prastarim pločama, nego nasute tucanikom! I u tim ulicama nailazite na obnovljene zgrade živih fasada, ali i ruševina s napisom „For sale“. Oni koji su željeli ostati anonimni kazali su nam da se Općina radije brine o novoj stazi boćališta nego o baštini koja propada ali treba razumjeti i Općinu: život mora teći, a obnova starogradske jezgre pojela bi barem pet proračuna, a gospodarstvo iz kojeg se pune daleko je od moćnog.

„Imamo puno kuća za odmor i tridesetak OPG-ova, što je relativno puno za ovako mali prostor“, priča Hrastovčak.

“Industrijska zona za sada je samo na papiru, ali plan postoji. Uz to imamo obrta: kafiće, trgovine, frizerke, salon za uljepšavanje i stolariju. U Selini djeluje kamenolom koji kamen izvozi čak u Rusiju.“

Valjda po logici da je lakše izgraditi novo nego obnavljati staro, osamdesetih je godina na rubu naselja, uz cestu, a preko puta škole, izgrađen trg gdje je danas smještena Općina, trgovina, spomenuti salon za uljepšavanja, a ovdje se nalazi i jedini kiosk u općini. Ukratko, ovdje je središte života u mjestu. Ugodan i prostran trg, na dijelu koji služe kao terasa kafića čuju se strani jezici i nekako još samo more nedostaje. Na drugoj strani, s pogledom na gradski toranj, niklo je apartmansko naselje. Reklo bi se da za bivši renesansni garnizon ima nade, ali bi mu županijski poguranac dobro došao. (Tekst: Robi Selan, foto i video: Roberto Matković)

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa