Kroz Vodnjan s Filipom Macanom, IDS-ovim kandidatom za gradonačelnika

Prema odluci vodnjanskog IDS-a od prije mjesec dana, kao kandidat za budućeg gradonačelnika tog zanimljivog južnoistarskog grada istaknut je – Filip Macan, piše Novi list. Iskusan i viđen, nalazi se na mjestu pročelnika Upravnog odjela uz poslove gradonačelnika, ni u kom slučaju nepoznat, ali ipak – novo lice.

Prije njega Vodnjanom je dva desetljeća upravljao Klaudio Vitasović, a sve do prije nekoliko dana Macanovo se ime kao mogućeg nasljednika nije pojavljivalo u javnosti. Očigledno je da su unutar IDS-a, umorni od zadnjih prijepora koje je sa sobom povlačila aktualna vlast i svih nesporazuma sa zamjenama zemljišnih čestica, odlučili okrenuti novu stranicu svoje kadrovske politike u Vodnjanu.
– Iako mi je podrijetlo sveistarsko, od Brguca na Ćićariji, preko Vrsara, Gajane do Vodnjana, rođen sam i odrastao baš ovdje, svega nekoliko metara od ove lijepe gradske palače, u samom srcu Vodnjana. Znam sve njegove mijene kroz povijest, ne samo onaj dio koji se odnosi na moju četrdeset i jednu godinu. Ne mora to biti presudno, ali kad sam ja u pitanju, apsolutno je sigurno da ovom divnom gradu prečesto traumatične povijesti želim samo najbolje, istaknuo nam je to Filip Macan, novi kandidat IDS-a na izborima koji će 16. svibnja, ili dva tjedna kasnije, odlučiti tko će Vodnjan voditi u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Kako se pokazalo i kroz razgovor, Macan je optimalni odabir. Po struci ekonomist, iskustveno ali i energetski u idealnim godinama za vođenje grada, a kako se čini prema reakcijama ljudi koje smo susretali u obilasku Vodnjana, i samim stanovnicima vrlo drag.

– Vodnjan ima fantastični potencijal u razvoju čitavog niza djelatnosti. Ono što je i kroz povijest bilo važno, njegov je poljoprivredno-trgovački karakter. Morate znati da je Vodnjan prije Drugog svjetskog rata imao oko devet tisuća stanovnika te je predstavljao jedan od najvažnijih gradova u Istri. Posebno dakle važan u trgovačkom smislu, što pokazuje i naziv glavne naše ulice, one u kojoj je i sjedište Grada, u Trgovačkoj, nastavlja Macan.

Ali, istina i potaknuto zatvorenim ugostiteljskim objektima, Vodnjan se u svom gradskom dijelu doima kao grad – duhova. Zatvorene škure, vrata koja nitko nije godinama otškrinuo, život kao da stanuje negdje drugdje.
– Šok koji se dogodio skoro cjelokupnim iseljavanjem stanovništva Vodnjana tamo negdje 1947. i 1948. godine, nije se ublažio ni gotovo 75 godina nakon što se dogodio. Cjelokupni teritorij Vodnjana, a riječ je o 104 četvorna kilometra što nas svrstava u red jedne od većih jedinica lokalne samouprave u Istri, nastanjuje oko 6.700 stanovnika. Prema službenim popisima iz 2011. godine, ta je brojka znatno manja, no siguran sam, jer bilo je u ovih deset godina značajnog doseljavanja što se vidi i po tome što je naša osnovna škola stigla do 365 učenika, kako se Vodnjan polako kreće prema sedam tisuća stanovnika. To je istina podatak za cjelokupan teritorij, uključujući i nemalu Galižanu i ostala naselja, naglašava Macan.

U pravu je, jer kad se vidi monumentalnu gradsku katedralu sv. Blaža u koju stane pet tisuća vjernika i zvonik što s vrhom križa dostiže 64 metra, jasno je da je grad bio projektiran za veći broj stanovnika.

– Vodnjan je bio gotovo u cijelosti devastiran. Najprije se desetljećima nije radilo skoro ništa po pitanju njegove infrastrukture. Pa sve do devedesetih godina nije bilo ni primjerene kanalizacije, da o nekim drugim elementima koji čine neki prostor skladnom urbanom cjelinom i ne govorimo. Većina talijanskog stanovništva se iselila u Italiju, pretežno u Torino te njegovu okolicu, gdje je puno naših Bumbara, kako se naziva talijanske sugrađane, radilo u Fiatu.

Srećom, Vodnjan zadnjih 20-ak godina doživljava svoj preporod i kako vrijeme odmiče, postaje sve moderniji i sve prepoznatljiviji grad, vlasnički se odnosi sređuju, iznimno se mnogo sredstava ulaže u obnovu stambenog fonda, posebno u prostore kao što su prostori za umjetnike, muzejske zbirke, galerije, dakle prostori u kojima se ogleda umjetničko lice našeg prostora, pojašnjava Macan.

U tom se posebno ističe El Magazein, zanimljiva galerija u samom središtu grada čiji je vlasnik Germano Fioranti, ugledni poduzetnik koji obožava i galerističku djelatnost. Posebno će zanimljiv biti multimedijalni centar Torcio koji će danas zapušteni prostor pretvoriti u središte – maslinarstva. On i nastaje na temeljima nekadašnje uljare, ali ono što će značiti u dodatnom iskoraku Vodnjana još je i mnogo značajnije.
– Naš prostor, a uglavnom se radi o terenu do 150 metara nadmorske visine iznimno kvalitetne mediteranske klime, je idealan za uzgoj maslina. Sustavnim radom i ulaganjima došli smo do brojke od pola milijuna stabala, što daju godišnje oko 600 tisuća litara najkvalitetnijeg maslinovog ulja. Vodnjanština ne proizvodi ništa ispod toga, samo najbolje. Kad se pak svemu priključi multimedijski centar Torcio, Vodnjan će zasigurno potvrditi svoj status kao najvažnijeg nacionalnog maslinarskog centra. Uostalom, na listi 500 najnagrađivanijih svjetskih maslinovih ulja, skoro 15 posto ih dolazi iz Istre. A njih više od 20 posto su – vodnjanska. Kod nas je već 15 godina i najznačajniji sajam mladih maslinovih ulja, a silan je utjecaj naših ulja i na vrhunsku gastronomiju, ponosan je Macan.

Koliko god urbani Vodnjan doživljavali kao svjedočanstvo jednog važnog povijesnog središta, njegovu okolicu maslinarskim rajem, kao i mjestom gdje nastaju i vrhunska vina, malo tko razaznaje da je to i prostor na – moru. Vodnjan je bez ijednog »turističkog kreveta« uz samu obalnu crtu, 2019. godinu završio s fenomenalnih gotovo 700 tisuća noćenja. Iako je smješten blizu mora, mogli bismo istaknuti kako je to ipak rekord – kontinentalnog turizma, više na Novilist.hr.