u moru oko istre

Sve više životinja nalik meduzama, prijete ribama i turizmu

0
Foto: Index
Foto: Index

Prošle je godine u sjevernom Jadranu zabilježena najveća količina rebraša, životinja nalik meduzama štetnih za riblji fond i turizam koje su najvjerojatnije stigle u balastnim vodama brodova, upozoravaju hrvatski znanstvenici, piše Index iz kojeg prenosimo dio teksta.

Poznat kao "morski orah", taj primitivni invazivni organizam potječe sa sjeveroistočne obale SAD-a i iz Meksičkog zaljeva. Mnemiopsis leidyi može izazvati značajne štete ribarstvu, drastično smanjujući fond sitne plave ribe poput srdele i inćuna.

Iako nemaju žarne stanice i bezopasni su za kupače, njihova prisutnost potencijalno ugrožava turizam budući da velika gustoća želatinoznih organizama nije ugodna.

"Dođe li krajem proljeća i početkom ljeta do znatnog zatopljenja mora, može se očekivati masovna pojava rebraša u priobalju zapadne Istre", rekao je Hini doc.dr.sc.Paolo Paliaga s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli. 

Zbog poluzatvorenosti, slabe cirkulacije morskih struja i važnih pomorskih pravaca Jadransko more je izrazito osjetljivo na onečišćenje balastnim vodama koje brodovima daju stabilnost i upravljivost tijekom plovidbe.

U istraživanju rebraša intenzivno surađuju talijanski, slovenski i hrvatski znanstvenici, a važnost problema na lokalnoj su razini prepoznali priobalni gradovi Rovinj, Poreč i Novigrad-Cittanova i financijski poduprli neka dosadašnja istraživanja.

 

Veći broj rebraša prvi je put u hrvatskim vodama uočen u srpnju 2016. i od ljeta 2017. redovito se pojavljuju između svibnja i studenog u priobalnom pojasu zapadne Istre, Tršćanskom zaljevu i u sjeverozapadnom Jadranu.

"Budući da je sjeverni Jadran najproduktivnije područje Sredozemlja u pogledu bogatstva ribljeg fonda, važnog resursa za hrvatsku, talijansku i slovensku ekonomiju, izuzetno je važno pratiti razvoj situacije i utjecaj invazije rebraša", ističe Paliaga.

Najpoznatiji primjer utjecaja rebraša zabilježen je osamdesetih godina prošloga stoljeća u Crnome moru gdje je došlo do kolapsa ribolova, sa štetama koje se mjere stotinama milijuna dolara i gdje se sustav do danas nije posve oporavio. Slične situacije su 1990-tih zabilježene u Azovskome moru i u Kaspijskom jezeru.

Međunarodne studije su pokazale da se rebraš hrani zooplanktonom, ličinkama ribe i školjkaša i da nema prirodnih neprijatelja. Jedinka jajolikog oblika i prosječne dužine od sedam centimetara u stanju je u deset sati konzumirati sav zooplankton u jednoj litri mora.

Reproduktivni potencijal vrste je izrazito visok budući da se radi o hermafroditima koji mogu oploditi sami sebe i svakoga dana osloboditi nekoliko tisuća oplođenih jajašca.

Uz to ima veliku toleranciju na temperaturu i salinitet i u stanju je bez većih poteškoća prezimiti u sjevernom Jadranu.

Populacija vrhunac dostiže u rujnu kada je sveprisutna u površinskim vodama sjevernog Jadrana, sjeverno i zapadno od rta Kamenjak, a broj se drastično smanjuje od kraja prosinca do travnja zbog niskih temperatura i manje raspoloživosti hrane. 

U studijama sudjeluju Centar za istraživanje mora u Rovinju Instituta Ruđera Boškovića, Fakultet Prirodnih Znanosti sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i Sveučilište u Dubrovniku, piše Index.

loading...

Posljednji komentari

Povezane vijesti

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa

KONOBAR / KONOBARICA

Do: 23.08.2021.

RABAC, ISTARSKA ŽUPANIJA

KONOBAR / KONOBARICA

Do: 23.08.2021.

POREČ-PARENZO, ISTARSKA ŽUPANIJA