Istarski umjetnici izlažu u Zagrebu. Tema ljubav kao transformacija
Na portalu ''Zagrebački likovni umjetnici'' postavljena je i može se razgledati nova virtualna izložba u organizaciji HDLU Zagreb, na kojoj je ovoga puta okupljeno 40 umjetnika sa 79 likovnih djela na temu ''Ljubav kao transformacija''. Među njima su i neki Istrani.
Izlagači su: Hrvoje Baltić, Dubravka Bodulić, Tamara Bućan, Vedran Bukovina, Ana Bušalić, Slobodan Butir, Antonija Cesarec, Zvonimir Čačić, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Robert Gojević, Silvia Golja, Izabela Hren, Zlatko Isaković – Lula, Juraj Jonke, Vanda Jurković, Martina Kamenečki, Valentina Kasapović, Ivana Kolić, Mateo Kolić, Dado Kovačević, Branko Lozinski – Žuti, Rada Marković, Mirjana Marović, Ivana Mikulić, Ana Penić, Oleg Perčinić, Stjepan Perković, Višnja Peter, Branka Popov Ostojić, Mario Rosanda, Tin Samaržija, Iztok Sitar (SLO), Rešad Sultanović (BiH), Adalgisa Škopac, Adrijana Šuran, Katarina Višić (CG), Andrej Zbašnik, Matea Zeman, Magdalena Zovkić.
"Kroz koncept izložbe, bilo nam je važno sa tog pojma odstraniti sve kulturološke i medijske utjecaje, koji ljubav među ljudima prikazuju previše površno, stereotipno, uz nestvarno idealiziranu romantiku potrošačke kulture, a bez stvarne emocionalne dubine. Potraga za ljubavlju u likovnom djelu ujedno je predstavljala i ulazak u labirnte vlastite duše, istraživanje skrivenih motiva, želja i nadanja, susret sa pokopanim sjećanjima, ponegdje i svjedočanstvo samoće uz univerzalnu čovjekovu težnju da transcendira osjećaj odvojenosti i izolacije, te se poveže sa nečim većim od sebe, ne gubeći pri tome svoju slobodu i autentičnost. Uz Eros i Tanatos, ples polarnosti u različitim životnim ciklusima, kroz tijelo koje pulsira u kromatskim česticama, sjenama i bjelinama, u apstraktnim misterijima, hermetičnim intimističkim zapisima, uz dašak tragike i prolaznosti, ali i drskog, prpošnog humora, ljubav je inspirirala umjetnike donoseći puno pitanja, ponegdje i bez odgovora, no sa upornom težnjom poniranja u duboke prostore ljudskog iskustva, suočavanja sa tabuima i kreiranja novih, humanijih vizija ljudskog povezivanja", napisala je mr. art Krešimira Gojanović.
