Istarski cvjećari apeliraju da se omogući prodaja cvijeća

Vrijeme je kad bi vrtove trebali krasiti najljepši proljetni cvijetovi. Međutim, cvijeće je ove godine ostalo zatočeno u rasadnicima i ne može naći put do svojih kupaca. Cvjećari su se ove godine našli u velikim problemima, piše portal BojeZemlje.

Jadranka Radoslav krenula je s proizvodnjom cvijeća prije dvadeset godina u Močitadi kraj Karojbe. Danas proizvodnju nastavlja sa sinom. "Uzgajamo oko 40 tisuća sadnica cvijeća. Našli smo se pred velikim problemom jer su sajmovi i tržnice zatvoreni, ljudi nam ne dolaze doma. Ne znamo kako plasirati naše cvijeće", ističe Jadranka.

Prodaja cvijeća u ovom bi trenutku trebala biti u punom jeku, međutim dogodila se situacija koju nitko nije očekivao.

Alen Blažević iz Buzeta bavi se proizvodnjom presadnica cvijeća i povrća, a većinu plasira na tržnici u Buzetu. "Zbog trenutne situacije tržnica je zatvorena i nemamo gdje prodavati. Ljudi ne mogu izlaziti, ljudi ne mogu kupovati, a u rasadniku ne možemo prodavati. Agrarije imaju skraćeno radno vrijeme. U proizvodnju je utrošeno znatnih sredstava još u jesen, počevši od supstrata, goriva za grijanje plastenika, sadnica, zaštitnih sredstava i ostalog. Dolazi zbog velikih problema zbog nemogućnosti prodaje", rekao je.

Cvjećarstvo je primarni izvor financiranja za Susie Blašković i njezinu obitelj. Objekti su puni cvijeća i spremni za proljetnu prodaju koja je nažalost potpuno blokirana. Kupci ne mogu do njih, a roba ne može na tržnicu. Ističe kako je cvjećarstvo aktivna grana poljoprivrede, međutim mnogi ga zaboravljaju. "Razlog tome je što cvijeće nije neophodno za život. Ovom situacijom, cvjećari će biti u vrlo teškom položaju. Proljetno vrijeme je vrijeme prodaje. I ako to vrijeme preskočimo, onda prodaje nema. Morat ćemo višemjesečni trud i ulaganje doslovno baciti u smeće".

Plastenici istarskih cvjećara puni su cvijeća koje se ne može skladištiti. Ugrožena je njihova egzistencija. Ako njihova roba završi u smeću, neće imati kako preživjeti, a kamoli nastaviti proizvodnju. Ujedinili su se i traže pomoć za izlaz iz ove neočekivane situacije.

"Prijeti velika opasnost da će veliki dio našeg cvijeća diljem lijepe naše završiti u smeću jer jednostavno ne može doći do naših kupaca", upozorava Valdi Paliska iz Ripende. "Ukoliko se stvari ne poprave u sljedeća dva, tri tjedna gubici u našem sektoru u cijeloj zemlji biti će enormni. Zbog toga se s ovog mjesta obraćamo najprije našim jedinicama lokalne samouprave, zatim županiji i kraju i Ministarstvu da poslušaju naše prijedloge kako nam pomoći i da nam na kraju stvarno i pomognu. Cvjećarstvo je poljoprivredna grana, to se nikad ne smije zaboraviti, koja nikad nije imala poticaje, koja je pregrmila jako puno kriza do sad, ali uvijek na svojim leđima i iz svojih rezervi. Cvjećari Istre već su uputili neke prijedloge prema Uredu za poljoprivredu, a ovih dana pridružit ćemo se i drugim cvjećarima u Hrvatskoj te iskoordinirati jedan zajednički zahtjev prema Ministarstvu poljoprivrede. Najviše nade polažemo u pomoć upravo naše županije koja i gaji svoj razvoj na turizmu i poljoprivredi".

David Radoslav kao mladi poljoprivrednik u ovom trenutku bez plasmana robe ne vidi svijetlu budućnost. Moli da se sastave bolje mjere ili povoljni krediti kako bi nastavio raditi ono što voli.

Alen Batelić iz Županići ističe kako je za prodaju preostalo maksimalno mjesec dana. "Mislim da smo dovedeni pred sam zid. Zato molimo županiju, državu da nam omoguće bar beskamatne kredite, da nam budu jamci. Da možemo nastavit proizvodnju, da možemo po sadnice i repromaterijale. Do sad nismo puno pitali i tražili, a mislim da ne tražimo ni sad".

Malo je vremena ostalo za spas hrvatskog cvjećarstva. Zatečeni situacijom koja nas je sve snašla, dobro bi nam došao jedan mali cvijet da nam donese malo radosti. Kupimo ga kod lokalnog cvjećara, piše BojeZemlje.