Ovo su hrvatski kandidati za europsko stablo godine!

Svako stablo priča svoju priču. Legenda kaže da su stanovnici visočkog kraja šljivama hranili kralja Belu IV. Arpadovića koji se sklanjao pred Tatarima i uzmicao prema Jadranskom moru. Kralj Bela IV. iz zahvalnosti svojim podanicima u Visokom je 1242. godine dao posaditi lipu koju je Općina Visoko, 777 godina kasnije, prijavila na natječaj za europsko stablo godine.

U tijeku je nacionalno natjecanje na kojem se za titulu “Hrvatsko stablo 2019.” natječe šest kandidata: hrast lužnjak iz prašume Prašnik (Stara Gradiška, Brodsko-posavska županija), hrast kitnjak iz Vojakovačkog Osijeka (Koprivničko-križevačka županija), hrast lužnjak iz park-šume Maksimir (Grad Zagreb), velelisna lipa iz Visokog (Varaždinska županija), bijela murva iz Brtonigle (Istarska županija) i ginko iz Daruvara (Bjelovarsko-bilogorska županija), piše Večernji.

Bijelu murvu u Hrvatskoj još nazivaju i bijeli dud, a lišće je glavna hrana ličinki dudova svilca koji se nekad uzgajao radi proizvodnje svile. Plodovi su slatki. Stablo murve (duda) u Brtonigli u Istri u dvorištu stoljetne kuće 1946. posadio je desetogodišnji Tullio Covra, dječak iz bogataške obitelji s korijenima iz 16. stoljeća, malo prije iznuđenog odlaska njegove obitelji zbog poslijeratnih previranja i nacionalizacije što se počela provoditi. Obitelj koja je, uz ostalo, držala i mesnicu, napustila je kuću i imanje od 20 hektara, natovarila nužne stvari na kamion i otišla u Italiju.

Kuću 1985. kupuje obitelj Kraljević. Sestra i brat Nataša i Nenad Kraljević prošle su je godine renovirali i pozvali Tullija Covru, koji živi u Trstu, da ih posjeti. Prvi susret bio je posebno dirljiv. – Njegova radost i sreća kad je došao u kući nakon više od 70 godina su neopisive. A dogodilo se i veliko čudo – nakon njegova dolaska stablo koje nikada u više od 70 godina nije dalo ploda ovog proljeća bilo je puno plodova. Čudo prirode, divota jedne povezanosti čovjeka i prirode. I sigurno jedna priča koja će se pričati generacijama – kaže Nataša. Murvu su odlučili prijaviti pod nazivom “čuvarkuća – simbol prošlih vremena, tradicije i identiteta”, donosi Večernji na čijim stranicama pročitajte priču o ostalim stablima.

– Danas je pred kućama u Istri moderno stavljati stabla starih maslina jer estetski su nekima ljepša i nemaju plodove koji prljaju dvorište, a mi bismo htjeli da uz pomoć kandidature naizgled običnog stabla potaknemo i druge da uvide njegovu ljepotu, simboličnost i povratak tradiciji te da se ono u Istri sačuva kao dio kulturnog identiteta i potakne mlade naraštaje da ga sade – ističe Nataša. Murva se na području Istre masovno sadila za vrijeme Austro-Ugarske radi dobivanja svile od čahura kukca dudova svilca. U 24 pučke škole 1870. godine uzgoj svilca bio je obavezan predmet, piše Večernji. Više o obitelji Covra na stranicama Istarskog.