Murva iz Istre, hrast iz Zagreba

Ovo su hrvatski kandidati za europsko stablo godine!

0
Foto: Večernji list/Privatna arhiva
Foto: Večernji list/Privatna arhiva

Svako stablo priča svoju priču. Legenda kaže da su stanovnici visočkog kraja šljivama hranili kralja Belu IV. Arpadovića koji se sklanjao pred Tatarima i uzmicao prema Jadranskom moru. Kralj Bela IV. iz zahvalnosti svojim podanicima u Visokom je 1242. godine dao posaditi lipu koju je Općina Visoko, 777 godina kasnije, prijavila na natječaj za europsko stablo godine.

U tijeku je nacionalno natjecanje na kojem se za titulu “Hrvatsko stablo 2019.” natječe šest kandidata: hrast lužnjak iz prašume Prašnik (Stara Gradiška, Brodsko-posavska županija), hrast kitnjak iz Vojakovačkog Osijeka (Koprivničko-križevačka županija), hrast lužnjak iz park-šume Maksimir (Grad Zagreb), velelisna lipa iz Visokog (Varaždinska županija), bijela murva iz Brtonigle (Istarska županija) i ginko iz Daruvara (Bjelovarsko-bilogorska županija), piše Večernji.

Bijelu murvu u Hrvatskoj još nazivaju i bijeli dud, a lišće je glavna hrana ličinki dudova svilca koji se nekad uzgajao radi proizvodnje svile. Plodovi su slatki. Stablo murve (duda) u Brtonigli u Istri u dvorištu stoljetne kuće 1946. posadio je desetogodišnji Tullio Covra, dječak iz bogataške obitelji s korijenima iz 16. stoljeća, malo prije iznuđenog odlaska njegove obitelji zbog poslijeratnih previranja i nacionalizacije što se počela provoditi. Obitelj koja je, uz ostalo, držala i mesnicu, napustila je kuću i imanje od 20 hektara, natovarila nužne stvari na kamion i otišla u Italiju.

Kuću 1985. kupuje obitelj Kraljević. Sestra i brat Nataša i Nenad Kraljević prošle su je godine renovirali i pozvali Tullija Covru, koji živi u Trstu, da ih posjeti. Prvi susret bio je posebno dirljiv. – Njegova radost i sreća kad je došao u kući nakon više od 70 godina su neopisive. A dogodilo se i veliko čudo – nakon njegova dolaska stablo koje nikada u više od 70 godina nije dalo ploda ovog proljeća bilo je puno plodova. Čudo prirode, divota jedne povezanosti čovjeka i prirode. I sigurno jedna priča koja će se pričati generacijama – kaže Nataša. Murvu su odlučili prijaviti pod nazivom “čuvarkuća – simbol prošlih vremena, tradicije i identiteta”, donosi Večernji na čijim stranicama pročitajte priču o ostalim stablima.

– Danas je pred kućama u Istri moderno stavljati stabla starih maslina jer estetski su nekima ljepša i nemaju plodove koji prljaju dvorište, a mi bismo htjeli da uz pomoć kandidature naizgled običnog stabla potaknemo i druge da uvide njegovu ljepotu, simboličnost i povratak tradiciji te da se ono u Istri sačuva kao dio kulturnog identiteta i potakne mlade naraštaje da ga sade – ističe Nataša. Murva se na području Istre masovno sadila za vrijeme Austro-Ugarske radi dobivanja svile od čahura kukca dudova svilca. U 24 pučke škole 1870. godine uzgoj svilca bio je obavezan predmet, piše Večernji. Više o obitelji Covra na stranicama Istarskog.

loading...

Posljednji komentari

Povezane vijesti

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa