Problematične nagrade, glumački otkaz i Brijunska afera

Lijepo je to kad se u Puli kapom i šakom dijele nagrade! Dakako, nagrade, odličja i priznanja odavno u našoj zemlji nemaju nikakav društveni ugled, relevantnost ili status, ali opet čovjeka veseli nekakvo priznanje šire društvene zajednice.

Tako je naše dično pulsko brodogradilište Uljanik dobilo povodom svog jubileja 160 godina od osnutka, kao najbolje poduzeće na poluotoku, specijalnu nagradu „Istriana“, tešku 88 milijuna eura negative i 270 milijuna eura novčanih obaveza. Sramotnu nagradu uručio je naš dobri i pošteni župan Valter Flego, tvrdeći ovih dana da je tada u potpunosti bio prevaren i nasamaren, jer mu je Uprava uvijek prezentirala samo lijepe, pozitivne i super uspješne podatke, a ne katastrofalno poslovanje poduzeća.

Grozno dvorište slavne Gimnazije

Prošle je pak godine za obljetnicu 70 godina od postojanja, Povelju Grada Pule primila Gimnazija. Škola koja je obrazovala i odgojila generacije i generacije Puljana.

No, nedavnu gimnazijsku posebnu svečanost i proslavu, povodom značajnog jubileja u zgradi Istarskog narodnog kazališta, zasjenio je i dobrano zatamnio video film iz njezinog opskurnog dvorišta! Snimljen od strane učenika i objavljen na internetskim društvenim mrežama, šokirao je pravim stanjem unutar i oko Gimnazije!

Naime, na svjetlo dana izašla je sramota da najuglednija pulska škola u najrazvijenijoj regiji i najtransparetnijem i najboljem gradu, ima neugledno dvorište unutar svojeg zdanja, kojeg se ne bi posramili ni najzaostaliji neasfaltirani pasivni krajevi Lijepe naše!

Na čast i slavu svih onih koji se kunu da smo mi društvo znanja i busaju se u domoljubna prsa da ćemo sve učiniti da se stanje u prosvjeti poboljša, a radni uvjeti profesora i učenika učine primjerenim dobu trećeg milenija, a ne vremenu poslijeratne obnove nakon onog rata!

No, ništa čudno u naše vrijeme, s našim ljudima i našim institucijama! Ima i još gorih primjera! Sjećamo se prije nekolikog godina kada su pulski kriminalistički inspektori bili nagrađeni od strane tadašnjeg predsjednika Hrvatske za svoj dugogodišnji marljivi i uspješni rad u borbi protiv raspačavanja i dilanja droge! A da bi samo mjesec dana nakon toga od strane naoružanih specijalaca iz Zagreba usred Policijske uprave u Puli na prepad bili oboreni na tlo, vezani lisicama na leđa i bili uhićeni pod optužbom da su oni glavni organizatori dilanja droge u Puli!

Kontroverzan kazališni odlazak Helene Minić - Matanić

No, osim nagrada i njihovog obezvređivanja relativizacije i kontroverznosti, pažnju domaće gradske javnosti privukla je i neočekivana mini afera oko odlaska poznate pulske i hrvatske glumice Helene Minić – Matanić iz Istarskog narodnog kazališta.

- Dala sam otkaz krajem prosinca. Žao mi je, ali mislim da nije bilo sluha u profesionalnom smislu i za mene kao majku s dvoje djece tako da sam trenutno na ulici! Prilikom mog odlaska nije bilo konflikta, nego su se jednostavno tako stvari razvijale. Trudila sam se cijelo vrijeme afirmirati kazalište kao kuću našeg grada i kao kuću cijele naše države. Žao mi je da je to tako završilo! - rekla je Helena Minić - Matanić, koja je trenutno bez angažmana.

Ali, bolji poznavaoci pulskih kazališnih i političkih prilika kažu da je razlog njezinom odlasku zapravo svojevrsni revanš udarac kazališnom redatelju Robertu Raponji, nekadašnjem ravnatelju pulskog INK-a i sadašnjem profesoru na osiječkoj umjetničkoj Akademiji, koji je bio mentor Heleni Minić u stvaranju njezine karijere. A koji je, znamo to dobro, u zavadi s gradskom vlašću i zbog toga je svojedobno otišao u Osijek.

Neki drugi tvrde da je razlog odlasku neslaganje njezinog supruga, poznatog filmskog redatelja Dalibora Matanića, s aktualnom političkom vlasti u Puli i njihovim viđenjem kazališne kulture. Dok treći i u Puli i u Zagrebu, tvrde da je razlog odlasku sama Helena, koja se nije željela učlaniti u IDS, pa je zato bila svjesna da mora otići!

Brionska tiha buna protiv ravnatelja

No, nije samo u Puli veselo i svadljivo! Jer, val loših međuljudskih odnosa odnedavno je zapljusno i otočje Brioni, koje se ipak službeno naziva Brijuni. A kojim, nema tome puno, upravlja novi ravnatelj. Dakle, novoimenovani ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Brijuni je 33-godišnji dr. sc. Marno Milotić iz malog mjesta Gologorica nedaleko Pazina. Njega je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ne tako davno imenovalo na to mjesto, a bio je najbolji među sedam kandidata koji su se javili na natječaj koji je bio raspisan ovog ljeta. Slovi za najmlađeg ravnatelja u povijesti ove institucije. 

Zli glasovi koji dolaze sa Brijuna rogobore da je Milotić došao za ravnatelja Brijuna zato, jer nije nikako mogao postati redovni profesor na zagrebačkom šumarskom fakultetu. Ovu insinuaciju Milotić je razjasnio time da je prije javljanja na natječaj za ravnatelja Javne ustanove Nacionalni park Brijuni bio na burzi rada, jer mu kao znanstvenom novaku zbog koeficijenata i satnice na sveučilištu nisu mogli produžiti ugovor.

Bilo kako bilo, agilni se ravnatelj Milotić odmah bacio na posao! Najprije je krenuo u mjere štednje i ukinuo dnevne novine u kafiću kojeg otočje Brijuni ima na obali u Fažani, a potom je nekim zaposlenima ukinuo i fax linije. Pojedinim zaposlenima je odredio da umjesto na kopnu rade na otočju, a neke će, vjerojatno, s otočja preseliti na kopno. No, brojni zaposlenici tvrde da je u svim tim silnim zahvatima štednje zaboravio uštedjeti na gorivu vlastitog službenog automobila, te na peglanju vlastite službene kartice za troškove reprezentacije.

No, uporni ravnatelj se ne osvrće na tihu bunu svojih potčinjenih zaposlenika, već javno i odlučno najavljuje:

- Nastavljam posao gdje je stao bivši ravnatelj koji je dobro vodio park! Brijunima je prijeko potreba obnova hotelsko - uslužne djelatnosti! - zaključuje Milotić, najavljujući podmlađivanje zaposlenih na Brijunima i zapošljavanje novih kadrova. Svjesno ili nesvjesno dirajući u osinjak, jer u Nacionalnom parku je trenutno zaposleno 192 djelatnika na neodređeno vrijeme, a ljeti ih je čak 297. 

Pa čemu onda, rekli bi kafić komentatori na šanku, bespotrebno talasanje pred nastupajuću turističku sezonu, proljetnu bonacu i ljetnu fjaku? (Damir Strugar)