Učenici srednjih škola žele zdraviju školsku marendu
Na tribini pod nazivom O važnosti zdrave prehrane te unapređenja kulture življenja i zdravlja općenito među djecom i mladima, održanoj 13. listopada u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc, završio je projekt Istarski zeleni pjat 2 Zelene Istre i partnera: Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, Strukovne i Medicinske škola Pula.
Osnovne aktivnosti projekta tijekom cijele školske godine 2014./2015., odnosno početka 2015./2016., od edukativnih do promocijskih, bile su usmjerene na ostvarivanje rezultata, čiju je kvalitetu uvjetovalo kako na najbolji način odgovoriti na idućih pitanja: Kako što bolje educirati djecu i mlade o prednostima zdrave i uravnotežene prehrane i važnosti bavljenja tjelesnim aktivnostima? Na koji način prikupiti i obraditi podatke o općem zdravstvenom stanju i načinima prehrane kod djece i mladih u Istarskoj županiji? Kojim metodama osvijestiti i educirati javnost o problemu pretilosti i poremećajima u prehrani te nužnosti uvođenja promjena u način prehrane kod djece i mladih?
Na tribini su sudjelovali: dr. Dabović Rac, ZZJZIŽ, mag. nutr. Vedrana Fontana, ravnateljica OŠ Šijana i članica Povjerenstva za praćenje implementacije zdrave prehrane u osnovne škole Grada Pule Alma Tomljanović i Rudija Pavličević, stručna suradnica na projektima Zelene Istre i izvoditeljica projekta Istarski zeleni pjat 2., dok je u ulozi moderatora bila mr. sc. Tanja Kocković Zaborski, kustosica Etnografskog muzeja Istra i organizatorica sajma "Pazi što jedeš".
Od 539 ispitanih učenika pothranjeno 53
Tribinu je započela Rudija Pavličević koja je prisutne upoznala s projektom, ali im i predstavila dvije projektne aktivnosti: rezultate "Malog sistematski pregled" koji su u 9 srednjih škola na području Pule tijekom 20 edukativnih radionica proveli učenici Medicinske škole Pula (smjer: fizioterapeut tehničari i medicinska sestra /tehničara opće njege) i Strukovne škole Pula (smjer: nutricionist tehničar) na uzorku od 330 svojih vršnjaka te rezultate anketnog ispitivanja učenika, polaznika 25 srednjih škola s područja Istarske županije. Anketu, koja je sadržavala 52 pitanja o prehrambenim navikama djece i mladih s naglaskom na školske marende; poremećajima u prehrani – anoreksiji, bulimiji, kompulzivnom prejedanju; zdravlju općenito i svakodnevnim navikama te važnosti bavljenja tjelovježbom, uspješno je ispunilo ukupno 539 učenika
Što se tiče sistematskog pregleda, koji je proveden tijekom školske godine 2014./2015., 330 učenika u dobi od 14 do 19 godina sudjelovalo je u mjerenjima krvnog tlaka, šećera u krvi i potkožnog masnog tkiva te im je određivan indeks tjelesne mase, kao i pregledavana kralješnica radi utvrđivanja skolističkog držanja. Rezultati mjerenja su idući: mjerenjima je pristupilo 196 učenica i 134 učenika. Nadalje, mjerenjima je utvrđeno da srednjoškolci u postotku većem od 95% imaju normalan krvni tlak, kao i razinu šećera u krvi i potkožnog masnog tkiva.
Što se tiče skolističkog držnja, odnosno iskrivljenja kralješnice u lijevu ili desnu stranu, rezultati su bili idući: 201 srednjoškolac nema vidljiva iskrivljenja, dok njih 23 ima vidljivo iskrivljenje na lijevoj, odnosno 73 na desnoj strani, dok 23 učenika nisu željela pristupiti mjerenju. Što se tiče određivanja indeksa tjelesne mase (BMI), rezultati mjerenja pokazali su da: 137 učenica i 89 učenika ima normalnu, 19 učenika i 16 učenica prekomjernu tjelesnu težinu, dok je 4 učenika i 3 učenice pretilo, odnosno 19 učenika i 34 učenica je pothranjeno ili na granici pothranjenosti. Ukupno 3 učenika i 9 učenica nije pristupilo mjerenjima težine i visine temeljem kojih je određivan indeks tjelesne mase.
Internet osnovni izvor informacija o zdravlju
Budući da je provedena anketa sadržavala ukupno 52 pitanja, predstavnica Zelene Istre predstavila je prisutnima tek nekolicinu najzanimljivijih pitanja i odgovora istarskih srednjoškolaca. Neki od odgovora su vrlo zanimljivi, neki iznenađujući, dok su neki i vrlo poražavajući. Primjerice, osnovni izvor gdje učenici crpe informacije o zdravlju i pravilnoj prehrani je Internet, dok ih više od 60% mjesečno ne pročita ni jednu knjigu koja nije dio obvezatnog školskog gradiva.
Nadalje, srednjoškolci smatraju (njih 78%) da bi im prehrana trebala biti raznovrsnija, dok, što je pomalo zabrinjavajuće, njih više od 50 % prvi put jede tek za vrijeme školske marende, oko 10 sati ujutro. Dakle, zajutrak, neophodan za njihov rast i razvoj, im je nepoznat pojam. Na pitanje: Da moja škola ima vlastitu kuhinju (s ukusnim obrocima po pristupačnim cijenama?) kupovao/la bi marendu tamo, učenici su odgovorili : Svaki dan: 55,10%; Nekoliko puta tjedno: 23,75%; 1 tjedno: 8,53%; 1 mjesečno: 3,53%; Skoro nikada ili nikada: 9,09%. Upravo su postoci učeničkih odgovora na ovo pitanje potaknuli raspravu prisutnih u nastavku tribine, jer, kako je istaknula dr. Dabović Rac, učenicu su očito zainteresirani za konzumaciju zdravijih školskih marendi te im je nužno to i omogućiti.
Što se tiče odgovora na pitanja koja su bila usmjerena na znanje učenika o poremećajima u prehrani, može se reći da su učenici reagirali bolje od očekivanog, jer su, primjerice, na pitanje: Poremećaji u prehrani ne nastaju zbog gubitka samopouzdanja i iskrivljenog pogleda na vlastito tijelo, njihovi odgovori bili idući: Ne slaže se: 65,13%; ne zna: 15,40%; slaže se: 19,48%. Nadalje, što je bolje od očekivanog, njih 77,6 % smatra da od anoreksije i bulimije mogu oboljeti i žene i muškarci, 81,45 % smatra da osobe oboljele od poremećaja u prehrani trebaju liječničku medicinsku pomoć, a 67,16 % bi svom prijatelju ili prijateljica koji su oboljeli od bilo kojeg oblika poremećaja u prehrani pomogli na način što bi kontaktirali njihove roditelje ili školu. Što se tiče odgovora na pitanje: Smatram da ja ne mogu oboljeti od anoreksije, bulimije ili pretilosti?, odgovori su bili dosta podijeljeni i približni: Ne slaže se: 33,77 %; ne zna: 22,26 %; slaže se: 43,97%
Dosta su zabrinjavajući i dogovori učenika na pitanja o redukcijskim dijetama i tjelovježbi, budući da njih više od 50% smatra da nisu štetne, ali ih se i više od 50% ne bavi nikakvim oblikom tjelovježbe, bilo rekreativno, bilo aktivno.
Nužnost edukativnih programa
Prema rezultatima ankete, učenici redovno jedu voće (svaki dan njih 50,65%), povrće (svaki dan njih 44,16%), dok su grickalice, slatkiše i tzv. "brzu hranu" skloniji konzumirati nekoliko puta tjedno ili mjesečno, a ne svaki dan. Učenici srednjih škola alkohol piju jednom do dvaput mjesečno (34,88%), odnosno nikada ili skoro nikada (38,96%), dok im cigarete uopće nisu "in", budući da je njih 66,98% odgovorilo da nikada ili skoro nikada ne puši.
Nakon objave gore navedenih rezultata, prisutnima se obratila dr. Dabović Rac, rekavši da je, što su potvrdili i rezultati ankete i "malog sistematskog pregleda", i nadalje nužno provoditi edukativne programe među srednjoškolcima te da se zaposlenici ZZJZIŽ dugi niz godina bave tom aktivnošću. Nadalje, doktorica je istaknula da su podaci o pretilosti (11%) istarskih srednjoškolaca na hrvatskom nivou, odnosno da svi zajedno moramo aktivno promišljati o uvođenju zdravijih školskih marendi u srednje škole. Nutricionistica Vedrana Fontana potom je predstavila priručnik "Pravilna prehrana adolescenata" koji je napisala, kako je i sama istaknula, tijekom provedbe projekta u suradnji s dr. Dabović Rac upravo zato da djeci i mladima pomogne da se što bolje educiraju o hrani i prehrani, poremećajima u prehrani, glavnim obrocima u danu i pravilnom kombiniranju namirnica. Nutricionistica je također predstavila i edukativne radionice koje je u suradnji s dr. Dabović Rac provodila među 77 učenika Medicinske i Strukovne škole s ciljem da ih osposobe za "zanimanje" edukator. Naime, upravo je edukacija 77 budućih edukatora, koji su potom imali zadatak educirati svoje kolege iz ostalih srednjih škola na području grada Pule, bila, uz provedbu ankete i "malog sistematskog pregleda", jedna od najvažniji aktivnosti projekta Istarski zeleni pjat 2.
Istarski zeleni pjat ostvario ciljeve
Tribina je nastavljena obraćanjem ravnateljice OŠ Šijana Alme Tomljanović, koja je prisutnima predstavila model uvođenja zdravih marendi u osnovne škole, naglasivši da je bilo puno izazova, ali i da se trud na kraju isplatio. Naime, prema njezinim riječima, prvenstveno je potrebno educirati roditelje, a potom i učenike i to na način da se osmišljavaju zanimljivi projekti na razini škole, grada i županije koji će poticati na pravilnu, uravnoteženu i zdravu prehranu. Gospođa Tomljanović također je istaknula da projekt zdravih marendi u osnovnim školama ne bi uspio bez podrške Grada i Zavoda za javno zdravstvo IŽ.
Prema mišljenju i izlaganjima sudionika na tribini, projekt Istarski zeleni pjat 2 uspješno je ostvario zadane ciljeve, ali i, što je najvažnije, potaknuo je raspravu o nužnosti uvođenja modela ili pilot programa koji bi u konačnici omogućili i srednjoškolcima da se zdravije hrane tijekom školskih marendi. Osim navedenog, zaključak tribine bio je i da se na svim razinama, od odgojno-obrazovnih i zdravstvenih do gradskih i županijskih, treba nastaviti s provedbom edukativnih programa koji će se temeljiti na pravilnoj prehrani, poremećajima u prehrani i važnosti bavljenja tjelovježbom. Što se tiče prezentacije ostalih rezultata ankete Zelena Istra će iste obraditi i naposljetku objaviti na službenim stranicama udruge i projekta Istarski zeleni pjat 2.
