Istra regija: Zašto bogati Kanfanar pripajati još bogatijem Rovinju?

Najnoviji prijedlog podjele Hrvatske na regije, koji su izradili geografi dr. Dragutin Feletar i dr. Petar Feletar sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, premijerno predstavljen u Glasu Istre, toliko je nelogičan i neprovediv da će mu sljedeća dva dana, koliko će Istrijani pričati o njemu, biti jedini trenutak „slave“.

Njime je predviđeno da se broj županija (regija) smanji na sedam plus Grad Zagreb. Broj gradova smanjio bi se na 72, a općina bi bilo samo 123.

Istranima će se plan dopasti samo radi toga što je Istra (odnosno po njihovom prijedlogu Pulsko-pazinska županija) predviđena kao samostalna regija, ali će prijepore izazvati podjela Istre na samo šest gradova i pet općina.

Osim Istre i Grada Zagreba, županije (regije) bi bile Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Zapadna Hrvatska, Središnji Jadran, Južni Jadran i Sjeverozapadna Hrvatska.

Gradovi Pula, Pazin i Umag bi, prema tom prijedlogu, zadržali postojeći teritorij, dok bi se drugi udruživali sa susjednim općinama. Tako bi se Buzetu pripojile općine Lanišće, Oprtalj, Lupoglav i Motovun, Bujama bi se pridružile općine Brtonigla, Vižinada i Grožnjan, a Labinu općine Sveta Nedelja, Kršan i Pićan. Općina Raša bi po tome ostala samostalna a pripojio bi joj se Barban.

Gradu Poreču bi se pripojio Višnjan, Rovinju Bale i Kanfanar, a Vodnjanu Svetvinčenat, Marčana i Fažana. Novigrad bi se povećao za Tar-Vabrigu i Kaštelir Labinci, a Medulin bi se spojio s Ližnjanom. Općini Vrsar bi se pripojile Funtana i Sveti Lovreč.

Iako u tekstu objavljenom u Glasu Istre nigdje ne piše kojih će to biti šest gradova i pet općina, uz najbolju volju nisam mogao složiti 11 novih jedinica lokalne samouprave u Istri. Ako će kriterij biti broj stanovnika, onda bi tih šest gradova mogli biti Pula, Rovinj, Poreč, Labin, Pazin i Umag. Međutim, tada je pet općina premalo, logičnije je da će ih biti osam: Buje, Medulin, Vodnjan, Novigrad, Buzet, Žminj, Vrsar i Raša.

Ovaj prijedlog nema nikakve šanse da ikada igdje bude ozbiljno razmatran. Naime, ako je kriterij broj stanovnika, na što se pozivaju geografi, onda nema nikakve logike da Istra bude samostalna regija. Ako će se gledati i povijesni razlozi, onda bi se prvi trebali pobuniti Dubrovčani koji su smješteni u istu regiju sa Splitom. Ako će kriteriji biti ekonomski, po čemu Istra također zaslužuje biti samostalna regija, onda isto pravo ima i Međimurje koje je utopljeno u Sjeverozapadnu Hrvatsku. Ovako na prvu, ispada da je ovaj prijedlog napravljen po narudžbi Istarske županije ili IDS-a.

Dvojbeni su i kriteriji po kojima se smanjuje broj općina i gradova. Ako već treba smanjiti broj općina, iako je lako naći argumente protiv toga, onda bi najlogičnije bilo vratiti općine (današnje gradove) iz bivše države – dakle Pula, Labin, Pazin, Rovinj, Poreč, Buzet i Buje. Ako su one prevelike, onda se možemo vratiti na preustroj iz 60-ih godina prošlog stoljeća kada je, primjerice Labinština (današnji Grad Labin i općine Raša, Sv. Nedjelja, Kršan i Pićan) bila podijeljena na općine Labin i Potpićan.

Osobno smatram da bi kriterij za gradove trebao biti minimalno 10.000 stanovnika, a za općine visina proračuna. Siromašne općine, koje su sama sebi svrha, tada bi se same ukinule i pripojile bogatijim susjedima. Ali pripajati bogati Kanfanar još bogatijem Rovinju, kao što predlažu ova dva geografa, je totalni promašaj. (Nenad Čakić)