Miletić: Regionalizam je preduvjet razvoja Hrvatske

U organizaciji Istarskog demokratskog sabora i Primorsko – goranskog saveza, 18. lipnja u Rijeci održan je okrugli stol pod nazivom „Regionalizam – Ujedinjeni u različitosti“. Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici političkih stranaka koje zagovaraju regionalizam te brojni zainteresirani građani.

Okrugli stol je otvorio dr. sc. Anto Bajo iz Instituta za javne financije, koji je predstavio studiju pod nazivom "Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije", koju je u studenom 2014. godine, za Županiju izradio upravo Institut za javne financije.

Što se tiče neto fiskalne pozicije Istarske županije, predstavnik Instituta za javne financije istaknuo je da, prema nalazima studije, u Istri se svake godine ostvari "višak" od prosječno gotovo 800 milijuna kuna, što znači da se iz Istre u središnju blagajnu uplati 800 milijuna kuna više nego što se dobiva nazad.

Predsjednik IDS-a Boris Miletić naglasio je da u proteklih 25 godina u našoj zemlji događalo mnogo toga, ali da jedna stvar je sigurna - regionalizam je i dalje preduvjet društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske.

„Naše su stranke predvodnice regionalizma u Hrvatskoj“, kazao je predsjednik IDS-a, dodajući da od samog osnutka dosljedno zagovaramo model uprave koji je najbliži građanima i koji, više od ostalih, može ispuniti njihove potrebe i očekivanja. Kolika je i važnost, ali i potreba da danas razgovaramo o regionalizmu, najbolje potvrđuje trend da se pod izlikom racionalizacije Hrvatska dodatno centralizira“, kazao je Miletić

Naglasio je pri tom da ono što razlikuje IDS od ostalih jest ono što njihovi sugrađani najviše očekuju od njih - da se o Istri odlučuje upravo u Istri.

„Mi u IDS-u po mišljenje ne moramo u Zagreb. Biti autonoman u političkom smislu znači ne biti pod kontrolom drugog, ali znači također znati preuzeti odgovornost za upravljanje svojom sudbinom. Istarski čovik se ne boji dela, i danas smo tu gdje jesmo – u samom vrhu po pitanju razvijenosti u Hrvatskoj“, rekao je Miletić poručivši da ne mogu biti zadovoljni stanjem u kojemu se Hrvatska nalazi, te da kao stranka žele ići naprijed jer je današnji sustav neodrživ i koči naše pravo na ubrzani razvoj. 

Decentralizacijom do jeftinijih usluga za građane

Potpredsjednik IDS-a Valter Flego je govorio o tome kako regionalizam i decentralizacija mogu dovesti do veće efikasnosti u obavljanju javnih funkcija te u konačnici do jeftinijih usluga za sve građane.

Posebice se osvrnuo na fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju, kazavši da nam brojni primjeri najrazvijenijih zemalja pokazuju put kojeg moramo slijediti. Potpredsjednik Flego je istaknuo da ono što su uspjele učiniti najuspješnije moderne europske regije po pitanju decentralizacije može riješiti brojne probleme s kojima se svakodnevno suočavamo u vođenju županija, gradova i općina.

„Mislim prvenstveno na neiskorištene potencijale, poput bivše vojne zone u Istri, ali i o poljoprivrednom zemljištu“, istaknuo je. Smatra da se u Hrvatskoj previše priča o porezima te je napomenuo da prije nego što se podiže bilo koji porez treba staviti u funkciju sve postojeće resurse. Iz tog razloga, zaključio je potpredsjednik IDS-a, regionalizam je dobar za Istru, Rijeku, Slavoniju i ostale regije, ali je i dobar za Hrvatsku.

Regionalizam kao građanski zahtjev za većim stupnjem demokracije

Predsjednik Primorsko-goranskog saveza Darijo Vasilić i počasni predsjednik Nikola Ivaniš su također govorili o regionalizmu kao modelu ustroja koji se pokazao uspješnim u praksi. Regionalizam, kazali su, kao moderni politički fenomen iskazuje se kao zahtjev građana za veći stupanj demokracije.

Ivaniš je stava da regionalizacije zemlje jest pitanje koje nema alternativu za Hrvatsku. Zaključio je da naša zemlja se mora regionalizirati jer ako to ne učinimo i dalje ćemo se uspoređivati s Grčkom, a ne s onima s kojima bismo se mi htjeli uspoređivati. 

Također, u raspravu uključili su se i ostali predstavnici političkih stranaka. Zaključili su da je današnji okrugli stol kao idealnu platformu za raspravu i razmjenu iskustva, posebice na političkom i ekonomskom planu, kao i za promišljanje o budućnosti regionalizma.