Rovinj na zbrinjavanje otpada troši 30 puta više nego što zaradi njegovom prodajom

Samo prošle godine u našoj je zemlji odmaralo 19,5 milijuna turista (17 milijuna stranih). Takve brojke za ekonomiju i BDP odlične su, no ne treba zaboraviti da tako velik broj ljudi znači i veliku količinu otpada, a jedan od najjačih aduta s kojim kao zemlja privlačimo goste upravo je predivna i čista priroda, piše Poslovni.hr.

Da bi postigla atraktivnost, bilo koja turistička sredina mora biti čista, uređena i uredna, a za to je potreban kvalitetan i efikasan sustav gospodarenja otpadom.

Neosporno je da se komunalne službe u priobalnim gradovima tijekom ljeta suočavaju s puno većom količinom posla u odnos na ostatak godine, što je kod nekih izazvalo dodatne probleme, a neke potaknuo na uvođenje kanti s prešom po cijelom gradu.

Da tako značajno povećan opseg otpada predstavlja financijske izazove potvrđuju i iz Rovinja u kojem su predani smanjenju količine otpada u svom gradu. Od 2017. do danas Komunalni servis uspio je smanjiti godišnju količinu miješanog komunalnog otpada sa skoro 13 tisuća tona na 9143 tone. Od te količine, 2356 tona proizlazi iz turističkih poduzeća na području Rovinja i Bala.

Od kolovoza 2020. Rovinj je uveo odvojeno sakupljanje biootpada iz kuhinja i kantina, a ove godine ta se inicijativa proširuje i na turističke kampove, sve kako bi se što više doprinijelo smanjenju ukupne količine otpada. Lani su u Rovinju količine miješanog komunalnog otpada tijekom ljeta smanjili za 4%, dok se količina recikliranog i drugog otpada povećala za 25% u odnosu na 2022.

“Unatoč smanjenju količine otpada, financijski aspekt upravljanja ostaje izazovan. Trenutačno trošak zbrinjavanja otpada iznosi 736.344 eura, dok povrat i iskoristivost onog što Komunalni servis Rovinj uspije naplatiti na tržištu iznosi samo 23.851 eura”, kazala je Cristina Golojka, savjetnica za poslove informiranja pri rovinjskom Uredu Gradskog vijeća i gradonačelnika.

U Rovinju kao najveći izazov predstavljaju nedostatak infrastrukture za daljnju obradu i pretvorbu zbrinutog otpada u sekundarne sirovine unutar Hrvatske.

“Ovaj problem ne samo da otežava financijsku održivost procesa zbrinjavanja, već i limitira potencijal za potpunu reciklažu i ponovnu upotrebu materijala”, napominje Golojka.

Više pročitajte ovdje.