Frnjolić: Zapovijed vrhovne zapovjednice obvezujuća je za sve časnike

Nakon višetjednih prijepora Državni odbor za organizaciju proslave Oluje odlučio je da će se središnja proslava Oluje ove godine održati na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, u Kninu, a mimohod će biti u Zagrebu dan prije, 4. kolovoza. Naš sugovornik na tu temu bio je Drago Frnjolić iz Rovinjskog sela, u vrijeme Domovinskog rata pomoćnik zapovjednika vojno pomorskog sektora sjeverni Jadran zadužen za IPD.

Namjerno i svjesno slabljenje obrambene moći vojske

„U posljednje vrijeme bili smo svjedoci sukoba mišljenja između Banskih dvora i Pantovčaka. Takva vrsta prijepora je u svojim temeljima vrlo opasna. Dužnost predsjednice da u miru zapovijeda vojskom je neupitna i svako dovođenje u sumnju upravo te ovlasti  direktno vodi slabljenju bojnog morala u našim OS, a time direktno slabi obrambenu snagu naše vojske. Zbog dnevno političkog razloga predsjednik Vlade Zoran Milanović upušta se u vrlo opasnu igru koja posljedično u političkom smislu može završiti negativno po njega samoga. Namjerno i svjesno slabljenje obrambene moći vojske od strane dužnosnika  kojima je jedna od zadaća upravo suprotno, jačanje bojne spremnosti vojske te sveukupnu sigurnost svojih građana i države, opasan je ples na rubu provalije. Zato se osjećam obvezan intervenirati“, rekao je Frnjolić.

Zapovjedništvo se nalazilo u Puli. Postrojbe koje su pripremali, istaknuo je, sudjelovale su u borbama na dubrovačkom i ličkom ratištu, te u operacijama Maslenica, Bljesak i Oluja. Naglasio je da je upravo 20. godišnjica Oluje razlog zašto će mnogi Istrani na središnju proslavu u Knin.

Da podsjetimo, predsjednica Kolinda Grabar - Kitarović je više puta isticala moralnu obavezu činiti sve kako bi se nacionalno zajedništvo, očuvalo i osnažilo. Tražila je da mimohod bude sljedeće godine na 25. godišnjicu postrojavanja Zbora narodne garde u Kranjčevićevoj, začetka vojske. Iz vrha Vlade poručivali su da neće odustati od mimohoda u Zagrebu ni po cijenu produbljivanja sukoba sa Pantovčakom. Nadležni ministar Ante Kotromanović izjavio je kako u ratu načelnik Glavnog stožera Oružanih RH snaga prima i provodi odluke predsjednika Republike, a u mirnodopskim uvjetima odluke Vlade. Minuli sukob vlasti i oporbe oko toga treba li ili ne za proslavu 20. godišnjice Oluje organizirati vojni mimohod, predsjednica je tumačila da o  tome može odlučivati isključivo ona.

Kotromanović zna što slijedi za odbijenu zapovijed

„Čudim se ministru Kotromanoviću koji jako dobro zna koje sankcije slijede onome tko odbije zapovijed vrhovnog zapovjednika i što slijedi onome tko nagovara drugoga da odbije izravnu zapovijed, u ovom slučaju vrhovne zapovjednice. Na koncu, pozdravljam kompromisno rješenje o vojnom mimohodu dan prije jer ne treba zaboraviti da je Zagreb dao 60 tisuća hrvatskih branitelja“, smatra Frnjolić.

Smatra da odbor kao što je Državni odbor može biti formiran jedino na pismeni zahtjev zapovjednice, a prijedlozi ni tada ne bi bili obvezujući jer to može biti samo savjetodavno tijelo. S druge strane zapovijed vrhovne zapovjednice obvezujuća je za sve časnike. Svatko tko bi se oglušio postupio bi nečasno i istog bi trenutka de facto prestao biti časnik, a, uvjeren je Frnjoloć, da bi i de iure prestao biti časnik i to odlukom vrhovne zapovjednice. Kao čelnik IPD-a VPSsJ tvrdi da su donedavni sukobi mišljenja smišljeni s ciljem diskreditacije i marginalizacije uloge predsjednice, što može izazvat razdor unutar HV-a čime bi također bila nanesena šteta našem ugledu kod saveznika u NATO paktu.

Problem je zapravo nastao u različitim tumačenjima. Jer Ustav definira predsjednicu kao vrhovnu zapovjednicu vojske, a Zakon o obrani Vladu ili ministra obrane kao one koji odlučuju o korištenju vojske. No, 2013. izmjenama Zakona o obrani  de facto došlo je do smanjenja predsjedničkih ovlasti, koje se odnose na upravljanje vojskom u mirnodopskim situacijama. Drugim riječima, vrhovni zapovjednik više nema nekadašnju ovlast naređivati upotrebu Oružanih snaga i njezinih dijelova. Sav prijepor tko ispravno tumači Ustav i zakone kad je riječ o zapovijedanju vojskom u ratu ili miru, pokazuje svu bijedu politike. Kamo sreće da se, kao zbog proslave Oluje, političari angažiraju oko rješavanja problema koji su uistinu važni ovoj zemlji gdje trideset posto stanovništva živi praktički na rubi gladi. (Tekst: Ivan Ban, foto: Monika Ritoša)