Trka na prstenac: Ljevičarska „alka“ i ove godine okupila hrvatsku političku kremu

Ono što je za HDZ u Istri Sv. Petar u Šumi, to je za SDP Barban, a ono što je za hrvatsku desnicu Sinjska alka, za ljevičare je Trka na prstenac. Tradicionalno 36. po redu viteško nadmetanje i ove je godine u Barban privuklo creme de la creme hrvatske političke ljevice (uz četiri „uljeza“ – HDZ-ovog ministra kulture Jasena Mesića, ideološki nedefiniranog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i istarske HDZ-ovce Ivana Bubića i Marina Roce), pa je Barban ovime definitivno preuzeo primat Motovunu, čiji je filmski festival do prije par godina, a naročito prvih godina održavanja bio najpopularnije okupljalište hrvatske ljevice.

Trka na prstenac je 21. kolovoza na hrvatsku političku kartu upisana i kao jedna od rijetkih manifestacija (ako ne i jedina) koju su istovremeno pohodili i bivši i sadašnji predsjednik. Osim Ive Josipovića i Stjepana Mesića tu su još bili župan Ivan Jakovčić i predsjednik Županijske skupštine Dino Kozlevac, koji je, zanimljivo, sjedio uz svog bivšeg stranačkog kolegu Milana Bandića. Tko zna, možda se, zbog afere u koju ga je uvukla supruga, već priprema za SDP-ovo otpadništvo. Uz najviše goste u svečanoj loži još su sjedili barbanski načelnik Denis Kontošić i Mladen Kancelar, predsjednik društva Trka na prstenac.

Jedan red niže posložili su se čelnici Kukuriku koalicije Zoran Milanović, Radimir Čačić i Silvano Hrelja, a do njih Damir Kajin, pulski gradonačelnik Boris Miletić, predsjednik zagrebačkog SDP-a Davor Bernardić, zatim Igor Dragovan i drugi. Predsjednik SDP-a i kandidat za budućeg premijera čitavu je prvu trku razgovarao na mobitel, pa ne vjerujemo da je vidio niti jednu „sridu“ barbanskih kopljanika.

U prigodnim govorima ministar Jasen Mesić je obećao da će Ministarstvo kulture Trku na prstenac upisati u registar nematerijalne kulturne baštine. Župan Jakovčić je Trku stavio uz bok drugim prepoznatljivim simbolima Istre, poput roženica, Eufrazijeve bazilike i Arene. Predsjednik Ivo Josipović je u svom obraćanju uputio niz komplimenata Istri i Istrijanima naglasivši da ovdje „radimo sjajan posao“ i da smo „u mnogo čemu uzor u gospodarskim i kulturnim aktivnostima te očuvanju zajedničkog nacionalnog identiteta i posebnosti“.

Inače, najstariji povijesni zapisi o Trki na prstenac datiraju iz 1696. godine, a obnoviteljska utrka održava se svake godine pretposljednjeg vikenda u kolovozu na trkalištu Gradišće.

Obnovljena je zahvaljujući dr. Danilu Klenu, povjesničaru koji je istražio i objavio podatke o prvim trkama na prstenac. Barbanac, prof. Mario Kalčić publicirao je ta znanstvena istraživanja, a prema tim su podacima studenti iz Istre, okupljeni u Klubu studenata Istre u Zagrebu, članovi sportskog društva Barban u suradnji s barbanskim aktivistima i Katedrom Čakavskog sabora rekonstruirali Trku na prstenac i prvi je put predstavili 14. kolovoza 1976. godine na Istrijadi. (Tekst: Eleonora Vlačić, foto: Nenad Čakić)

Pobjednik 36. Trke na prstenac Goran Špada

Pobjednik ovogodišnje Trke je Goran Špada iz Špadići, kojemu je to, prvi put u povijesti obnovljene trke, pošlo za rukom s čak tri sride. Za pobjedu je dobio prijelazni štit, koji mu je uručio predsjednik Ivo Josipović, skulpturu "Ptica prstenac" Josipa Diminića, koju mu je predao župan Ivan Jakovčić te 30 tisuća kuna.  
U konkurenciji 15 jahača, osim Špade u treći krug su se plasirali braća Kristijan i Andrej Kancelar te debitant Luka Kancelar. Gordan Galant je dobio nagradu za najviteškije držanje, koju dodjeljuje Hrvatski časnički zbor.