Dragan Stojovski iz Plomin Luke tvrdi da je Troja bila u Makedoniji

0
Dragan Stojovski (foto: Divna Knežević)
Dragan Stojovski (foto: Divna Knežević)

Svima nam je dobro poznata romantična i tragična priča o ljubavi lijepe Helene, supruge spartanskog kralja Menelaja i trojanskog princa Parisa, koja je uzrokovala dugogodišnji rat, te konačan pad Troje. Međutim, točna lokacija Troje do danas je ostala misterij, a nekoliko teorija o tome gdje se ona zapravo nalazila, pogrešne su. Barem tako tvrdi Dragan Stojovski, rođeni Makedonac koji već 30 godina živi u Plomin Luci. Naime, Stojovski se 25 godina bavi amaterskom arheologijom, te je u potpunosti uvjeren kako je upravo on pronašao pravi lokalitet nekadašnje Troje.

Troja kod sela Kruševica 

Prema njegovim riječima, Troja za se nalazi duboko na području današnje Republike Makedonije, točnije kod sela Kruševica. Svoju teoriju temelji na dugogodišnjem proučavanju i pogreškama uočenima u Homerovoj Ilijadi koja opisuje Trojanski rat, te arheološkom nalazištu u blizini Kruševice gdje je 2000. godine pronađeno mnogo zlatnih, srebrnih i keramičkih predmeta, između ostalog i medaljon Gorgone za kojeg se u Ilijadi navodi da ga je na svom štitu nosio mikenski kralj Agamemnon.

„Na tom su nalazištu pronađene i keramičke pločice s likovima Herakla, Silena i Posejdona koje su štovali i Ahejci i Trojanci. Oni su govorili isti jezik, jer su preci trojanskog kralja Prijama potjecali iz antičke Grčke“, objasnio je Stojovski. Proučavajući Ilijadu, kaže, došao do spoznaje kako ju nije napisao jedan čovjek, već nekoliko pjesnika. Ti pjesnici nisu vidjeli rat, već su o njemu čuli i često ga smještali u okvire države ili grada u kojima su živjeli i koji su im bili poznati. Grčki alfabet, istaknuo je, javlja se u 8. stoljeću prije Krista, dok se Trojanski rat vodio u 12. stoljeću prije Krista.

„Pa kako su onda ti pjesnici znali za rat? Naime, u to se doba javljaju slijepi pjevači, a riječi home horon od kojih je nastalo ime Homer, označavaju „onog koji ne vidi“, slijepog čovjeka ili putnika. Ti putnici pjevači su putovali po različitim mjestima ne poznajući teren te su prenosili, s koljena na koljeno, priču o ratu. Jedan od tih pjesnika bio je iz Male Azije. Od 750. do 250. prije Krista antički Grci su napravili najveću kolonizaciju u svim pravcima svijeta - prema Italiji, Cipru, Maloj Aziji, Albaniji do Jadranske obale. Na svim tim mjestima pojavili su se i pjesnici, tako da je i ovaj pjesnik znao da su države Misija, Likija i Trakija bile trojanski saveznici. No, nije znao da su postojale i dvije druge države istog imena, Misia i Licia, bez slova „j“, te Peonija, koje su bile na teritoriju današnje Makedonije“, tvrdi Stojovski.

Država Misia, objašnjava, nalazila se kod grada Gevgelije pokraj kojeg je prolazila rijeka Ksant, današnja Crna rijeka. Pjesnik iz Male Azije, smatra Stojovski, spominje Trakiju ne znajući da se jedan njezin dio nalazi u današnjoj Bugarskoj.

Makedonski lokalitet u potpunosti odgovara opisu Troje

„Troja, prema Ilijadi, bila je smještena na brežuljku opasanom zidinama. Do nje je vodio široki put te su u blizini samog brežuljka prolazila dva potoka. Oni se spajaju u jedan tok, objašnjava, te se ulijevaju u rijeku Crnu rijeku koja se zatim ulijeva u Egejsko more“, kaže Stojovski dodavši kako taj opis u potpunosti odgovara makedonskom lokalitetu, a navedeni potoci još su uvijek tamo.

Pored tog lokaliteta prolazi jedan prašnjavi put, koji vijuga prema do velike livade nazvane Skamandrova livada, priča Stojovski. Na jednom izbočenom mjestu Skamandrove livade podignuta su dva nadgrobna spomenika. Prema njegovim riječima, to su spomenici kralja Ila i njegove žene Murinije. Do same Skamandrove livade ima jedna kosina od čijeg vrha izviru dva izvora koji stvaraju spomenuta dva potoka Skamander i Simois.

„Ti se spomenici također spominju u Ilijadi. Naime, Paris je, sakriven iza jednog od ta dva spomenika odapeo svoju strijelu i pogodio Ahileja u petu, a zatim i u srce. Nigdje drugdje se ne nalazi ovakav teren. On u potpunosti odgovara onome opisanom u Ilijadi, samo s razmakom od nekoliko stoljeća“, uvjeren je Stojovski.

Troja se nalazi kod makedonskog sela Kruševica, smatra Stojovski
Troja se nalazi kod makedonskog sela Kruševica, smatra Stojovski
Ahejci i njihovi saveznici, dalje priča Stojovski, sa svojim crnim lađama isplovili su iz luka i nastavili ploviti po Egejskom moru, sve do ušća rijeke Aksij ili Vardar, koja se ulijeva u Egejsko more. Peonci su, dodaje, isplovili od rijeke Aksij i plovili prema Troji, dok su Ahejci i njihovi saveznici uplovili u rijeku Aksij. U blizini se nalazio grad država Misia, danas Gevgelija.

„Ahejci i njihovi saveznici zapalili su i opljačkali neke gradove države Misia, te nastavili ploviti nizvodno po rijeci Aksij. Nakon duge plovidbe Ahejci i njhovi saveznici došli su do mjesta gdje se rijeka Ksant ili Crna rijeka, ulijeva u rijeku Vardar. Nastavili su ploviti nizvodno po rijeci Ksant do grada države Licia, danas Kavadarci. Pandur vojvoda Sarpedon i Glauk iz Licije sa svojim je ljudima otišao braniti Troju, a Ahejci i njihovi saveznici nastavili su ploviti nizvodno i doplovili do mjesta u neposrednoj blizini Troje“, priča Stojovski.

Na ovom mjestu su se, ističe, nalazila dva rta Retej i Siget, a Ahejci su svoje crne lađe, poredali na velikoj ravnici s desne strane rijeke Ksant oko 4 kilometara od gradića Troje. Ksant, objašnjava Stojovski, izvire u mjestu Cer, te teče po cijelom bitolskom teritoriju gdje je bio jedan dio države Dardanije i prolazila je neposredno do gradića Troja. Danas je to, tvrdi Stojovski, arheološki lokalitet kod Kruševice, a na teritoriju gdje su se nalazili takozvani gradovi Troade danas se nalaze sela Dunje, Klinovo, Vitolište, Manastir, Polčište i Bešište.

Od samog vrha ove planine teku pet potoka i prolaze pored pet sela Vitolište, Polčište, Manastir, Bešište, Staravina, koji se pretvaraju u male rijeke i negdje daleko se ulijevaju u Crnu rijeku. Ovako opisan Marioski teritoriji sa selima, u 12. stoljeću prije Krista u brončano doba, bila je takozvana Trojanska država, tvrdi Stojovski.

Tko traži Troju blizu morske obale griješi

Stojovski je uvjeren da Trojanci nisu imali lađe te nisu bili obučeni da bi se borili na rijeci ili moru. Da su ih imali, smatra, ne bi Ahejcima i njihovim saveznicima dozvolili da svojim lađama dođu do ravnice 4 kilometara od grada, već bi ih sačekali u Egejskom moru te bi se bitka odigrala tamo, a ne u blizini blizu rijeke Ksant, na Skamandrovoj livadi i u samoj Troji.

„Zato ne vjerujem da se Troja nalazila blizu morske obale. Tko god traži Troju blizu morske obale griješi“, kaže Stojovski, a razlog traženja Troje blizu mora je upravo pjesnik iz Male Azije koji nije znao da postoje i druge države Misia i Licia. Prema njegovim riječima, jedan od tih znanstvenika koji je pogriješio bio je njemački arheolog Heinrich Schliemann koji je Troju otišao tražiti u Malu Aziju. Nakon što je puno godina proveo u mjestu Hisarlik, Schliemann je, priča nam Stojovski, pronašao zlatni i srebreni nakit te je bio siguran da je pronašao Troju. Danas se mnogi analitičari i arheolozi ne slažu s njegovom spoznajom, naglašava Stojovski.

Neki analitičari tvrde da je zlatni i srebreni nakit, kojeg je pronašao Schliemann, stariji 1000. godina od same Troje, podsjeća Stojovski. Također je otkriveno kako je Shchliemann dva puta mijenjao iskaz. „Pri pronalasku zlatnog i srebrenog nakita izjavio je da ga je pronašao u zidinama, a drugi put iznad zidina. Izjavio je i da njegova je žena Sofija bila prisutna pri pronalasku zlatnog i srebrenog nakita, da bi se kasnije ustanovilo da je u to vrijeme je bila na sahrani svoga oca u Ateni“, ističe Stojovski.

Drugi arheolog koji je otišao tražiti Troju blizu morske obale bio je meksički amaterski arheolog Roberto Salinas Price. On je kod mjesta Ljubiško Polje u Bosni i Hercegovini pronašao naselje za koje je bio siguran da je Troja. No kasnije je Salinas demantirao svoj iskaz i rekao kako se radi o naselju Gabela.

Treći arheolog koji je učinio istu pogrešku, tvrdi Stojovski, bio je njemački arheolog Albert Korfann. On je 13 godina kopao na brdu Hisarlik, te je također pronašao zlatni i srebrni nakit na temelju čega je zatim izjavio da se Troja nalazi tamo, ali u drugom naselju. „Danas je svjetski priznata Schliemannova Troja, ali ja smatram da je Troja u Makedoniji i da je nitko do danas nije pronašao“, poručuje Stojovski.

Stojovski jako dobro poznaje to područje, a kao arheologa amatera najviše su ga zanimali nalazi na cijelom makedonskom području, koji datiraju prije Krista. Posjetio je nekoliko arheoloških nalazišta u Makedoniji i to: Bitoli - Herakleja, Štip - Astibo, Skupi - Skopje, Ohrid - Samoilova Tvrđava, Prilep - Markovi Kuli itd.

Stojovski je rođen 14. travnja. 1957. godine u selu Živojno u Makedoniji. Trenutno je zaposlen u TE Plomin. Završio je rudarsku tehničku školu u Probištipu, a zatim i četvrti stupanj metalske škola u labinskoj Srednjoj školi Mate Blažina. (Danijela Bukvić)

loading...

Posljednji komentari

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa

KUHAR / KUHARICA

Do: 23.08.2021.

POREČ-PARENZO, ISTARSKA ŽUPANIJA

VODITELJ/ICA PRODAJE I DIZAJNA

Do: 31.08.2021.

NOVA VAS, ISTARSKA ŽUPANIJA

MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKI TEHNIČAR U DOMU ZA STARIJE

Do: 13.09.2021.

UMAG-UMAGO, ISTARSKA ŽUPANIJA