Autocesta od Žminja do Labina koštat će 400 milijuna eura. Iznad Luga gradit će se vijadukt visok 60 metara

Ideja stara 30-ak godina da se Istarski ipsilon, izgradnjom kraka autoceste do Labina, pretvori u Istarski iks, bliže je realizaciji nego ikada do sada. Projekt je prije godinu i pol dana dobio podršku Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koncesionar Bina-Istra počeo je pripremati potrebnu dokumentaciju za Europsku komisiju, a dionica je već odavno uvrštena u Prostorni plan Istarske županije.

S obzirom na ogroman ljudski i građevinski potencijal koji je Bina-Istra trenutno angažirala na svoja četiri gradilišta - na dupliranju dva vijadukta, obnovi stare cijevi Tunela Učka i izgradnji punog profila autoceste do Matulja - najučinkovitije i najjeftinije za sve dionike bilo bi kada bi se svo to ljudstvo i mehanizacija, nakon završetka radova, upregnulo u izgradnju autoceste od Žminja do Labina.

„Istarski Ipsilon pretvorio bi se u Iks izgradnjom kraka dugačkog 20-kilometara od čvora Žminj do Labina. Projekt je zahtjevan jer će trebati premostiti dolinu rijeke Raše, gdje bi se izgradio veliki vijadukt dugačak jedan kilometar sa stupovima visokim preko 60 metara“, rekao nam je Dario Silić, generalni direktor Bina-Istre.

Dolina rijeke Raše, odnosno Lug kao ga zovu tamošnji žitelji, nešto je uža od doline rijeke Mirne, koju je Bina-Istra također premostila vijaduktom. Nekako bi najlogičnije bilo da se vijadukt izgradi između Sutivanca i Kunja.     

Vrijednost investicije je oko 400 milijuna eura, a Istarska županija naručila je studiju izvedivosti kako bi se utvrdila opravdanost projekta.

Izgradnjom autoceste do Labina rasteretio bi se i Krčki most

„Razgovarali smo sa županom i istarskim gradonačelnicima i načelnicima i svi su složni da je projekt potreban jer bi se njime revitalizirao istočni dio Istre. Zapadni i južni dio Istre sada je ljeti dosta opterećen, pa bi se dio prometa usmjerio prema istočnoj obali. Također, ako bi se izgradio Iks, veliki dio prometa koji ljeti gravitira prema Krku, mogao bi se autocestom preko Labina i potom brodovima preusmjeriti prema Cresu, Lošinju i Krku, čime bi se rasteretio Krčki most“, rekao je Silić.

Generalni direktor Bina-Istre je naglasio da je ovom projektu Vlada već dala podršku, a iz Europske komisije su poručili da je potrebno napraviti postupak prednotifikacije, odnosno dostaviti dokumentaciju opravdanosti.

„Mi na svemu tome radimo, ali potrebno će ipak biti par godina, od izrade studije, ishođenja građevinske i lokacijske dozvole, otkupa zemljišta… Ono što želimo je da pokušamo osigurati kontinuitet radova, da nakon izgradnje oba vijadukta i autoceste do Matulja nastavimo s Iksom, jer to je jednostavnije i jeftinije nego nakon nekoliko godina otvarati novo gradilište“, kazao je Silić.

Ministar prometa Oleg Butković je o dogradnji Istarskog ipsilona od Žminja do Labina, čime bi najvažnija istarska prometnica postala Istarski iks, govorio u studenom 2023. godine. "U Istri ćemo završiti Istarski ipsilon. Razgovaramo o tome da autocesta od ipsilona pređe u iks i da se dio prema Labinu također spoji autocestom", rekao je tada Butković.

O Istarskom iksu puno se govorilo sredinom 90-ih godina, kada je IDS Labinštine vršio pritisak na vrh stranke da se jedan krak istarske autoceste produži prema Labinu. Tadašnji predsjednik stranke Ivan Jakovčić svojim je stranačkim kolegama s Labinštine na jednom sastanku otvoreno rekao da ih ne želi zavaravati i obećavati im nešto što nije realno ni ostvarivo u idućih 50 godina.

Nakon toga se u istarskoj vladajućoj stranci više nije govorilo o Iksu, a 30 godina kasnije ova ideja je napokon pred realizacijom.