'Buzet je prosuo obiteljsko zlato'. 'Istarski vodovod spremaju se izmasakrirati u režiji velikih gradonačelnika'

Istarski vodovod spremaju se izmasakrirati u režiji gradonačelnika Poreča, Rovinja i Umaga, a iz našeg grada o tome nisam čuo niti jednu riječ, poručio je nezavisni Nenad Šćulac na sinoćnjoj sjednici Gradskog vijeća Buzeta. „Tradicionalno mirno šutimo, u strahu od tih velikih gradonačelnika, puštamo ih da rade što god žele“, prisnažio je vijećnik Šćulac o pitanju pripajanja sustava odvodnje Istarskom vodovodu slijedom izmijenjene zakonske regulative, teme koja je izazvala vruću polemiku među vijećnicima.

Podsjetimo, nedavno je gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga javno objasnio da će se spomenuta tvrtka reorganizirati u novo zajedničko poduzeće - Istarski vodozaštitni sustav sa sjedištem u Buzetu, s time da će svi vlasnički odnosi između gradova i općina ostati nepromijenjeni. Nova organizacija, rastumačio je Paliaga, podrazumijeva da će četiri podružnice - Rovinj, Umag, Poreč i Pazin - unutar jedinstvenog poduzeća dobiti veću autonomiju u odlučivanju o lokalnim projektima, prihodima i operativnim aktivnostima. Dio novog poduzeća postao bi i Istarski vodozaštitni sustava (IVS), koji također trenutno ima sjedište poduzeća u Buzetu. Upravo se Paliaga, k tome, spominjao i kao glavni kandidat za novog direktora tako ustrojenog krovnog poduzeća.

Prosuto obiteljsko zlato

Šćulac je sada na sjednici naglasio da svoju ocjenu, poprilično oštru, temelji na aktualnim verzijama prijedloga novog društvenog ugovora. Ključnom je pritom označio odredbu koja će podružnicama, tj. gradovima na zapadnoj obali, omogućiti korištenje gotovo sveg novca koji se iz poslovanja ondje prikupi. „Samo je pitanje koliko će na koncu ostati Buzetu, možda ni za plaće?“, zaključio je.

„Čestitam svim protagonistima koji su 1993. godine darovali Istarski vodovod, odnosno omogućili da se priča sada ovako može finiširati. Svaka čast, nadam se da su za to bili na pravilno nagrađeni“, poentirao je Šćulac i domalo otkrio kome je strelica upućena. „Bili ste akter tih vremena, pa sada očekujemo dodatni napor da ispravite ono što je tada loše učinjeno“, poručio je gradonačelniku Damiru Kajinu, koji je u spomenuto vrijeme bio predsjednik Županijske skupštine i zapravo potpisao odluku koja je definirala nove vlasničke odnose u navedenom poduzeću i kojim su većinski udjeli pripali Umagu, Rovinju i Poreču zahvaljujući nabrojnijim potrošačima.

To da je Buzet izgubio Istarski vodovod prije 32 godine, kada je postao vlasnik svega 5,8 posto udjela, smatra i Vedran Majcan (SDP), koji je i inicirao raspravu pitajući Kajina ima li Grad prijedlog novog društvenog ugovora.

„Najvrjedniju kompaniju u Buzetu, naše obiteljsko zlato, prosuli smo kada smo vlasništvo nad Istarskim vodom te '93. godine najprije predali Županiji, da bi ga ona rasporedila na 27  gradova i općina prema broju potrošača. To je bila kardinalna pogreška i sad nema nazad. Ispada da je vlasnik onaj tko pije vodu, a ne onaj koji je isporučuje i ima mrežu. To je katastrofalna činjenica koja se vuče do danas. Funkcionirala je tako da se zamatala u celofan, Buzet je uvijek imao direktora i predsjednika Skupštine, međutim, promijenili su se vlasnički odnosi, promijenila se klima, zakon…“, kazao je Majcan.

Ne želi, kako reče, biti zloguki prorok, ali građanima treba objasniti da Istarskog vodovoda u ovakvom obliku nakon potpisivanja ugovora više neće biti.

„Buzet razvija Istarski vodovod u cijeloj županiji više od sto godina, ovdje je jedan od većih izvora vode, trpimo usto jezero Butonigu već 40-ak godina da bi netko u obalnim gradovima imao vodu, a sad raspravljamo gdje će biti sjedište IVS-a, gdje će se slijevati silni milijuni. Činjenice govore da su se neki gradonačelnici udružili, pa kao u kakvoj igri prijestolja, čine sve da Buzet ne dobije ni mrvice. Ništa. Nula“, dodao je Majcan.

Istarska solidarnost

Rezolutno je zatražio od gradonačelnika Kajina, koji obnaša i ulogu predsjednika Skupštine Istarskog vodovoda, da zakonitost konačnog prijedloga novog društvenog ugovora prethodno obavezno ocijeni resorno Ministarstvo.

„Zakon obvezuje na to da se odvodnje spoje s isporučiteljima vode, a prijedlozi obalnih gradova idu u suprotnom smjeru – sve se, naime, čini da se Istarski vodovod pripoji njihovim odvodnjama, i da oni iz Umaga, Rovinja i Poreča na koncu upravljaju tim poduzećem. Nemamo više puno prostora za poboljšanja, ali apeliram da napravimo sve da zaštitimo interese Grada Buzeta“, rekao je Majcan.

Predsjednik vijeća Davor Prodan (nezavisni), član Nadzornog odbora Istarskog vodovoda, kao izrazito lošu poruku doživio je to što je nedavno Skupština društva, u kojoj većinu drže veći gradovi, bez ikakvog obrazloženja odbila prijedloge gradonačelnika Kajina da se u taj odbor imenuju Mauro Ivančić i Nenad Šćulac. "To je presedan; takvo što, koliko mi je poznato, nije se nikada dogodio", naglasio je.

Kajin je, pak, kazao da 1993. godine nije bilo nikakvog masakriranja Istarskog vodovoda. Kazao je da je su 32 godine relativno mirnog funkcioniranja društva prvenstveno profitirali Buzet i središnja Istra.

"Da nije bilo tako, ne bismo, danas imali 99,5 posto vodificiranu Buzeštinu i središnju Istru.

Zahvaljujući istarskoj solidarnosti, koja nekome očito smeta, izgrađeno je preko 1.700 kilometara vodovoda. Koliko bismo od toga mogli postaviti sami na području grada Buzeta? Pa ne bismo napravili ništa“, napomenuo je gradonačelnik.

Kazao je da se Poreč poziva na svoje vodozaštitne zone i svoj izvor pitke vode Gradole, i na to da se 95 posto novca prikuplja na njihovom području, „jer se voda mora moći nekome i prodavati“.

„Svi akteri iz te 1993., koje spominjete, rukovodili su se isključivo i jedino interesom Istarskog vodovoda i tvrtka je u ovih godina samo profitirala, ništa nije izgubila, dapače. Do sada. I to je naprosto tako“, rekao je Kajin. „Kao što smo 32 godine bili naprosto mirni, tako bi, da se zakon nije izmijenio, ostalo još 30, 40 godina“, dodao je, napominjući da o svemu, glede aktualnog trenutka Istarskog vodovoda, razgovora s direktorom Mladenom Nežićem i najeksponiranijim članovima uprave društva.